Topic: Što trenutno radite? (Read 202473 times) previous topic - next topic

Mislin da bi cijena bila li-la takvog nekog arduino kita i nekog osnovnog autopilota.
+ šta arduino zahtijeva još rada na njemu..Jedino ako to radiš baš da vidiš kako funkcionira,ko kad san ja namotava outrunnera od 80kn
Ispa me materijal skoro ko novi motor 

Mislin da bi cijena bila li-la takvog nekog arduino kita i nekog osnovnog autopilota.
+ šta arduino zahtijeva još rada na njemu..Jedino ako to radiš baš da vidiš kako funkcionira,ko kad san ja namotava outrunnera od 80kn
Ispa me materijal skoro ko novi motor 

Apsolutno točno. Skupo i treba jako doboro 'zagrijati stolicu' da bi to proradilo. Ali, kako si i sam rekao - želim znati kako funkcionira. Da ne kažem da se to znanje može primjeniti kasnije na korisne projekte, ne sam za igru. Recimo, kad letim - da bi znao koliko daleko i/ili koliko visoko... Moram staviti Mobius kameru, pa onda 'odokativno' gledati i uspoređivati sa referentnim točkama na zemlji. Onda recimo, arduino nano + GPS - isti zadatak, ali ovaj puta precizno.

Evo, kako je pak ovaj tip to riješio; GPS + radio modul, zemaljska stanica snima GPS podatke -> .PHP preko google maps-a:

http://www.youtube.com/watch?v=DAXf5ho2jxs&t=418

(Imam problema ovjde na forumu da setiram video da krene od 6 minuta i 58 sekundi. Preskočite nebitni dio na videu. Hvala.)

Umjesto radio linka za slanje podataka o lokaciji (što je po mom jako korisno i poželjno, pogotovo ako je moguće u realnom vremenu), može se napraviti tako da arduino snima na recimo microSD karticu cijeli let, pa se onda kasnije analizira.

Ovo su još samo ideje. Prvo moram ući u taj, pomalo nepoznati svijet programiranja. Nešto jesam programirao, ali ne baš puno.

Svejedno, Ante, hvala na komentaru i podršci.

LP,
milan
---

EDIT: Dobre vijesti! Raspberry Pi (RPI) nije krepao!

SD kartica jeste. Nova je tu, radi fenomenalno... a sada imam i zvuk, koji prije nikako nisam mogao dobiti, jer je bila instalirana 'okljaštrena' verzija linuxa.

Evo i mog prvog uspještnog "programiranja". Zapravo, po prvi puta sam uspio nekako preopraviti C++ skriptu, napraviti radni file (make, makefile) i pokrenuti. Trebalo mi je dosta da skontam što je što, ali sada relativno brzo ide. Jedino... još moram puno učiti o C++ jeziku. Preradio sam program "scanner", koji očitava 128 kanala na bandu oko 2.4 GHz i ako ima signala, onda pošalje signal RPI-ju. Nema (nažalost) indikacije snage, nego samo dali ima ili nema signala. Originalno su to riješili tako da se kanali vide kao zbroj, tj. kako scanner očitava kanale, rezultat zbraja. No to ne služi ničemu, jer ako signala nema, zbroj ostaje. Tek kad se neki novi signal pojavi, taj zbroj se mijenja. Ja sam to napravio tako da bez signala napiše "2", a sa signalom "4", jer ne znam kako koristiti funkciju "printf()", tj. format iste. Bilo bi bolje da kad nema signala da ostavi prazno polje, a sa signalom zvjezdicu naprimjer.

Evo te 'skalamerije' od kompjutera (veličine kreditne kartice):

[attach=1]

Ovi RF moduli nisu naročito osjetljivi, ali mogu poslužiti za neku komunikaciju. Koliko daleko točno, ne znam, jer su originalne antene nikakve. No, evo kako (na primjer) izgleda signal sa Turnigy 9X modulom:

[attach=2]

Ovo skače po svim kanalima, a preklapa se sa WiFi-jem i Bluetooth-om. No, evo zašto je FrSky bolji od TGY-ja:

[attach=3]

Signali su jedan do drugog, jer izgleda da način na koji mijenja frekvenciju zapravo nisu skokovi s jednog kanala na 'daleki' kanal, nego odmah slijedeći kanal... nešto kao krivulja, mrda se po frekvenciji lijevo desno vrlo brzo. TGY doslovce skače, a problem kod hvatanja takvog signala je taj što lokalni oscilator mora brzo 'zauzeti' novu frekvenciju - što je slijedeća frekvencija udaljenija od prve, to je sporiji prijelaz. FrSky je to jako pametno napravio - isto se brzo mijenja frekvencija, ali u nekom kontinuitetu, pa lokalni oscilator to može pratiti jako dobro i brzo.

A evo i bonusa, internet (WiFi, Bluetooth je vrlo sličan):

[attach=4]

Ne hvatam toliko router, koliko moj dongle. Kad mi stigne arduino nano... poigrat ću se sa mjerenjem dometa i vidjeti kolika je zapravo 'upotrebljivost' za RC komunikaciju.

LP,
milan
---

EDIT: razlog zašto sam koristio dvojke i četvorke; nule i jedinice se jako slabo vide, a i neugodno je buljiti u takav ekran. Ovo bar sliči kao da ima treću dimenziju ili bar sjenu.

Zdravstveno stanje mi trenutno ne dopušta boravak na terenu pa renoviram poklonjenog starog Fun Cub-a...ali da nije Renatovih (Faldomak) savjeta za bojanje...bilo bi teško.MPX elapor ne podnosi sprejanje bez ''otpora''.Evo ga nakon tri dana na otvorenom, sušenje slijedi u garaži ,sve dok ne izgubi miris.... ...Nakon ovoga slijedi bojanje kabine,krilo,novi stajni trap,kapotaž motora i 3D set...ima posla ali isplati se za ovog ''rasnog'' letača angažirati, jer uzvraća fantastičnim letnim karakteristikama.

Super to ide prijatelju jedvo čekam da ga vidimo u akciji!l.p


Sent from my iPhone using Tapatalk

Uspjesno zavrsio i 3. "elektrifikaciju" F3jotice ove sezone 
Xplorer - direktni pogon MEGA 16/25/4CE, regler dymond 40A, elisa 11x6" te GensAce 3S 1300mAh...lakse kod F3jotice nemoze

[attachimg=1]

[attachimg=2]

[attachimg=3]

[attachimg=4]
 

I ja sam prošao kroz priču sa RPi, mučio se jedno vrijeme sa pythonom. Cilj je bio izraditi loger sa mjerenjem temperature unutra/vani, barometarskog tlaka i vlažnosti, to prikazati na 20x4 LCD-u i zapisati na SD karticu. Proradilo je na kraju. Ipak sam prešao na arduino, jer ima više primjera a IDE je jednostavniji za upotrebu. Uzmeš arduino za mjerenja i pripremu podataka, a RPi spojiš serijskom vezom za daljnu obradu ako je potrebna.
Drga stvar koju sam htio probati je 10DOF pločica koja se sastoji od 3xakcelerometar, 3xgyro, 3xmagnetometar i barometarski senzor. Uz malo muke dobije se da šalje podatke, ima nekih primjera kako filtrirati ali nije baš trivijalno, uključi i radi - ne radi.
Oko mjerenja visine, i altitude holda, to radi pomoću barometarskog senzora, koji dobro mjeri promjene tlaka s visinom. Za razliku od stvarnog barometarskog tlaka, gdje za dva komada koja sam ja probao konstante koje su upisane u registre i algoritam za računanje barometarskog tlaka nemaju veze s vezom (ili ja namam veze). Drugi način, koji je točniji na malim visinama je sa ultrazvučnim senzorom, to radi do negdje 1.5m ? Dobro je za samostalno sletanje, spuštaš sa veće visine sa brzinom koju mjeriš barometarskim senzorom, a kad se UT senzor "probudi" za prilaz koristiš njega. Mislim da GPS po vertikali nije baš točan.
Sve ovo je riješeno sa Ardupilot firmwareom i raznim ardupilot pločicama, koje se daju nabaviti za par desetaka dolara, a imaš pristup sourceu pa se možeš igrati i učiti.

pozdrav sa jadrana
 
 
 image hosting services

Pozdravi sa Jadrana i od moje familije i mene

Pozdravi sa Jadrana i od moje familije i mene

Toni mi je napravio fantastična slova tako da je bilo zadovoljstvo zaljepiti ih ,uz ''malo'' muke  ,na model.A sada čekam novi karbonski nosač za kotače...pa onda...vidit ću...

Pa to je fantastično imaš vlastitu registraciju super si to zalijepio a još bolje izgleda na modelu!![emoji54][emoji54][emoji54][emoji54][emoji54][emoji54]


Sent from my iPhone using Tapatalk

Toni je zaslužan jer je on napravio slova....čini se da će Fun Cub dobro izgledati kada se dovrši 

.A sada čekam novi karbonski nosač za kotače...pa onda...vidit ću...

Jedna napomena barba Mes: danas se prodaje xxxxx raznih karbonskih trapova za modele.
Karbon (CFK) ima izvrstan odnos težina/čvrstoča ali je krut. To bi značilo da NE prigušuje oscilacije !
Vi ćete kao inžinjer razumjeti što su to prigušene oscilacije, to nam baš treba kod trapa, Kada model sleti da ne skakuće ,
nego se brzo smiri. Kod Pipera to je još važnije zbog trapova pomaknutih naprijed i problema sa ground loop-om !!!

Zbog toga je bolje kod trapova upotrijebiti staklo (GFK) jer ono, slikovito rečeno, 60% energije udarca pretvori u toplinu i
model sa staklenim trapovima znatno manje skakuće ! To vrijedi i za do sada korišteni Al ili hidronal (legura Al).

Ako je trap zapravo stakleni, a karbon je samo izvana 'za šminku' - sve u redu, ako je čisti karbon slijedi skakutanje !
Ja sam godinama trapove izrađivao od žbica za bicikl ili motorkotač i to je skakutalo i lomilo se na slijetanju, a onda mi je
jedan kolega otkrio gdje griješim...

Ovo nije plašenje, nego iz prakse..

Damir.

Ma je Damire ,nego ja tako nazivam sve te nove lagane trapove...naručio mi je mladi kolega Ante sa HK pitaj Boga kada će i kakav doć...a moraš znati da ja imam laganu ruku i da mogu sletit i bez trapa.... ..Hvala Damire nije naodmet podsjetit se na karakteristike novih materijala , a Tebi puno dobrih želja i što više termike...
Mes