Topic: FPV experimenti (Read 377313 times) previous topic - next topic

Jučer je bio svakako puno bolji dan za letenje nego danas a to su pokazivali i podaci DHMZ-a. Morao sam otići i probati dosegnuti 70+...I uspio sam iako sam se bojao da će batki biti "zima" na visini pa da bi kapacitet mogao pasti. Međutim dobro je prošlo makar je na povratku, kad sam se opet spustio ispod oblaka, temperatura iznosila svega 5°C. Let nije bio najekonomičniji s 2,5 Wh/km tj. oko 5,5 km/Ah ali svejedno je ostalo još goriva. Sad imam i novi orijentir za buduće letove-brdo Klek zapadno od Ogulina. Do njega imam još 12 km ali je gotovo u dosegu i s ovom konfiguracijom aviona (ako bi se sve poklopilo).
https://www.youtube.com/watch?v=HqzQ4r5iz6w

Sad imam i novi orijentir za buduće letove-brdo Klek zapadno od Ogulina. Do njega imam još 12 km ali je gotovo u dosegu i s ovom konfiguracijom aviona (ako bi se sve poklopilo).
http://www.youtube.com/watch?v=HqzQ4r5iz6w

Inače je Klek nešto viši od navedenog na slici, 1182 m ali to ne mijenja puno .
Ispod Kleka, na Domu (oko 1000 m/nv) nalazi se okretna meteo kamera, pa je moguće prije leta provjeriti situaciju oko  Ogulina i samog Kleka.
https://www.livecamcroatia.com/hr/kamera/ogulin-klek-planina-okretna-panoramska-hd-kamera

Znači još je 90 m viši...dobro je to znati da se ne prevarim ako/kad budem zujao blizu njega  Znači Google Earth i nije baš najprecizniji kad su visine u pitanju. Hvala Damire za informaciju o kameri...to je baš zgodno. Fino malo škicnem prije ili za leta prije nego stignem. Možda kamera zahvaća i kakvo drveće u blizini pa se jasno vidi snaga vjetra. Inače pogledam na DHMZ-u obavezno 3 dana meteograme, karte vjetra i naoblake i radiosondažu za mjesta na pravcu leta Novi Zagreb-Jastrebarsko-Karlovac-Ogulin. Najvažnija mi je zapravo informacija o snazi i smjeru vjetra.

Kamera je okretna i zahvaća u vidnom polju i Ogulin i neko drveće te klekovinu na samoj stijeni ispod.
Na tvojoj slici desno od Kleka se vidi vrh Bjelolasice , Kula , 1534 n/nv, a prije njega je vrh nekadašnjeg skijališta (oko 1300 m/nv)
pa to sve mogu biti vizuelni orjentiri.
Postoji i meteo site sa prikazom trenutačnog vjetra: https://www.neverin.hr/
..i tu se može pogledati prije leta

Da to su sve dobri orijentiri, samo nisu dobri ako ih moraš nadletjeti jer su fakat visoki   Ovo pokazivanje vjetra sa pokretnim strelicama na neverinu je baš guba...
Poslije svakog leta volim analizirati snimke i podatke. Napravio sam malu skicu sa podacima s zadnjeg leta koji su precizniji od PITLABOVE statistike. Utvrdio sam i da je PITLABOV senzor izmjerio 3,5% veću potrošnju tj. 27,42 Ah nasuprot 26,486 Ah koliko je vratio punjač. To je skoro 1 Ah više ali neću ga korigirati jer je dobro znati da imam i tu još malu zalihu...Neposredno prije nego je sletio OSD je pokazivao da je mogao još 14 km pa bi s ovih 1Ah to moglo značiti i 19 km...U krajnjem slučaju batka se može prazniti i do 32 Ah što je pokazao onaj pokus s vodenim teretom ali to je dno dna jer bi tad već napon pao na 11,4 V pa bi ESC počeo reducirati gas...Testirao sam i na ovom letu onu malu yagi antenicu i pokazalo se da lovi sliku još na 43km ali već vrlo loše-vidi se na slici ispod... Znači sve podatke sa skice vezane uz potrošnju i efikasnost leta bi trebalo korigirati za oko 3,4% (manja srednja struja, više km/Ah)...

... Utvrdio sam i da je PITLABOV senzor izmjerio 3,5% veću potrošnju tj. 27,42 Ah nasuprot 26,486 Ah koliko je vratio punjač. To je skoro 1 Ah više ali neću ga korigirati jer je dobro znati da imam i tu još malu zalihu......

 
 

Ovo mi se čini pomalo čudnim: iskoristivost litij-ionskog elektrokemijskog sustava (odnos pražnjenje/punjenje) je >90% .
Da su brojke punjač/Pitlab senzor obrnute , izgledalo bi mi OK, no ovako sam pomislio da nije možda došlo do neke istrošenosti baterija?

Sad si me zabrinuo i bacio me u razmišljanje...Podvrgnuo sam potpuno napunjenu batku pražnjenju od 10Ah tj. točno do 150Wh. Pražnjenje je trajalo točno 54min. Mjerio sam sa onim Electrical parameter testerom. Poslije pražnjenja pustio sam je par sati da se "slegne" pa sam je punio punjačem kao i obično ali sam dodatno mjerio istim testerom. Punio sam je strujom od 5A, punjenje je trajalo "do vrha" 131min a ušlo je 9,76Ah ali 152Wh el.energije. Dakle za punjenje je trebalo oko 1,33% više energije iako je ušlo 0,24Ah manje. Srednja vrijednost napona kod punjenja je viša nego kod pražnjenja pa je to uzrok istoj tj. malo većoj el.energiji unatoč manje Ah. Pražnjenjem je dakle izašlo za 2,46% više Ah nego je ušlo punjenjem pa je zaključak da onda ni PITLAB-ov senzor potrošnje ne griješi više od 1%. Dakle ne mogu računati na onaj dodatni 1Ah kako sam mislio...Potpuno si u pravu s ovom tvrdnjom da je odnos pražnjenje/punjenje > 90%. U ovom slučaju je čak 150/152=98,68%...Možda da sam je praznio do kraja bi bilo nešto drugačije. Hvala Damire na dobrom zapažanju   ! Već sam pomislio da se zaista nije nešto dogodilo s batkom iako je nova sa tek nekoliko ciklusa pražnjenja/punjenja.

Zadnja dva tjedna nisu baš bila pogodna za letjenje...Evo gledam danas radiosondažu u 12h iznad mjerne postaje Maksimir i ispada da bi oblačni sloj mogao biti debeo i 2km s obzirom da su linije spojene. Zapravo bi se i moglo izdići na tu visinu, malo kružiti i vidjeti sunca pa nazad zagnjuriti u magluštinu...samo da nije tako hladno...Ali radije ga štedim za ljepše vrijeme. Odmara u originalnim kalupima (krila) a trup je na jastučiću...

A obzirom da se ne može letjeti, treba nešto raditi...pa sam se latio preuređenja onog FOTONA. Sad će biti u formi klasične jedrilice, poput NELE. Krila su ostala relativno dobro očuvana, imam od ranije i sklop horizontalac/vertikalac pa je trebalo samo izkemijati nekakav trup. A to je naravno opet ribički štap većeg promjera koji je produžen sa još jednim segmentom istog. Novost je sada "polica" paralelno s trupom, čija namjena je smještaj solarnog DC/DC konvertera, sklopa EPT sa "mračnom komorom" i kamericom kao i prihvat baterije. Zadnji dio "police" poslužit će mi i kao rukohvat prilikom lansiranja modela. Polica je dugačka 50cm pa se na nju može pričvrstiti i pozicionirati(CG) po volji velika baterija...evo slika...

Malo sam preuredio sklop solarnog MPPT konvertera, EPT-a i "mračne komore" da bi se mogli lakše smjestiti na "policu". Vidljivost displaya EPT-a će biti dovoljno dobro i bez treptanja. EPT će kao i ranije kod FOTONA prikazivati doprinos FNP-a, dok će STORM-ov senzor prikazivati ukupnu potrošnju zrakoplova. Uvijek se može lako oduzeti doprinos FNP-a od ukupne potrošnje i dobiti potrošnja iz batke. Za vrijeme dalekih FPV letova ionako je pomalo dosadno pa malo računanja može ispuniti vrijeme...

Evo FOTON je preuređen i čeka podešavanja AP-a(ovdje ću koristiti onaj stari STORM) i probne letove. Sad je u formi jedrilice bez one trokutaste konstrukcije trupa...Iako ta trokutasta konstrukcija uopće nije bila loša-davala je čvrstinu tj. krutost središnjem segmentu krila pa se gotovo i nisu savijala, osim uški koje bi se znale dosta zaljuljati kod samog slijetanja...Sad je središnji dio krila pričvršćen vijcima na platformu-sedlo koje se doduše dobro drži za ribički štap ali će moment savijanja krila u korijenu sigurno biti veći...To bi moglo prouzročiti i pucanje na mjestu vijaka...Trebalo bi malo izračunati orijentaciono kolika opterećenja se mogu očekivati...Inače model je sad puno lakši, ima oko 5200g(s batkom od 20Ah) što je za barem 1300g manje nego u onoj formi prije. Opterećenje krila je svega 50 g/dm^2 a kubično opterećenje samo 4,8 pa će lagano i sporo slijetati i trebao bi dobro jedriti...podaci se vide u ecalcu. Uvrstio sam u ecalc kao da imam konfiguraciju batke 4S7P jer očekujem da bi FNP-i mogli to kompenzirati...uglavnom bit će puno posla ako se ne skrši zbog strukturalnih slabosti...batka je opet dolje-prva na udaru kod slijetanja pa moram smisliti kako da ju donekle zaštitim. FNP-i su još dobri iako su neki malo udareni-nagnječeni kod transporta. Mislim da još uvijek mogu dati snagu od barem 110W. Malo sam se zeznuo i stavio gotovo predaleko zadnji kraj tj. sklop vertikalac/horizontalac-jedva sam ga uravnotežio s ovom lakšom batkom, naročito kad sam još dodao VTx otraga. CG je negdje između 84 i 100mm od napadne ivice krila(za 10% do 5% statičke margine). Mislim da bi idealna udaljenost napadnih ivica krila i horizontalca bila 3 širine krila tj. 105cm u ovom mom slučaju a sad imam 117cm...Potisak/težina je svega 0,51 ali ako bude trebalo stavit ću prop 12x6...

Lijep napredak... Čestitam i pratim temu i dalje...

Hvala Daddy!

Malo sam zabrinut da mi krilo na FOTONU ne pukne u korjenu pa sam malo računao...Aerodinamika kaže da geometrija krila ima veliki utjecaj na raspodjelu uzgona duž raspona krila. Najbolje karakteristike imaju eliptična krila a najlošije pravokutna. Ova moja na fotonu su recimo kombinacija pravokutnih (središnji dio) i trapeznih (uške) ali uzeo sam da je raspodjela uzgona približno kao kod pravokutnih i pokušao približno izračunati momente savijanja tj. naprezanje u korijenu krila. Ispada da ću ipak trebati staviti neke vezice ili krute spojke...

Razmatram kako ZVRKU povećati aerodinamičku efikasnost tj. veći dolet s istom utrošenom energijom. Obzirom da je zamišljen da u kasnijoj fazi nosi FNP-e na krilima morao sam izabrati pravokutno krilo da mi stane što više istih. Ali pravokutno krilo je najlošije, najprimitivnije od svih(osim što ga je najlakše konstruirati) naročito u pogledu induciranog otpora(ovisan o uzgonu). Najbolja varijanta bi bilo trapezno krilo za koje se može reći da je kombinacija eliptičnog i pravokutnog i to sa tetivom tj. vršnim rebrom duljine 35% rebra u korijenu krila...Ali da vidimo malo odnose koji vladaju na ZVRKU -sad mi je lakše analizirati jer imam već i neke empirijske podatke s letova. Obzirom da kod FPV leta, kojem je za cilj postići što veću udaljenost od baze, najveći dio se odnosi na jednoliko krstarenje. Ima tu i penjanja(velika potrošnja) ali i jedrenja kad je struja 0 ili u nekom rasponu od 0 do vrijednosti manje od potrebne za level let pa slijedi približni proračun:

Predložio bi wing tip device, popularno kod nas "vinglec". Očekivano je smanjenje induciranog otpora vrhova krila. Koliko točno ne znam , moglo bi se izmjeriti na nekom dužem FPV letu kao benefit brzine i potrošnje struje. Zvrk bi to mogao bez značajne pregradnje krila, pretpostavljam.
https://aviationbenefits.org/case-studies/wingtip-devices/