Pozdrav, što bi mi trebalo od elektronike da napravim uređaj s kamerom koji bi bežično prenosio sliku na mobitel. Radi se o udaljenostima na kojima se upravljaju rc modeli, auti ..dronovi itd. Otprilike znam da postoje dva načina, da se direktno spoji mob s kamerom putem wifi-a i da se nekako spoje preko "sustava frekvencije" 5.8Ghz. Znam da kod dronova se kupi samo fpv kamera koja se spaja na nekakvu antenu...s druge strane se kupe specijalne naočale koje detektiraju signal kamere i imamo sliku u naočalama. No isto tako postoji verzija bez naočala, gdje se spaja mobitel sa daljinskim upravljačem drona i slika se prikazuje na mobitelu (Doduše, potrebna je neka aplikacija na mobitelu) U ovom slučaju daljinski ima dvije antene, jedna za upravljanje drone-om, jedna za primanje video signala. Mene zanima taj sistem, ako bi netko znao sve razbiti na komponente i reći koje su potrebne ako bi se takvo nešto slagalo iz "nule". Ja ću napisati otprilike što znam da treba, pa ako me možete molim vas nadopuniti informacijama koje propuštam. SISTEM REMOTE (udaljeni part, gdje se nalazi kamera) (note: ne ulazim sada ovdje u kvalitetu komponenti, linkove koje ću dati bi bili samo pokazni primjeri na vrstu komponente za koju mislim da mi treba) -kamera Znam da najmanje mogu pogriješiti ako uzmem neki drone fpv modul koji ima već predviđeno da se spaja na antenu. Pretpostavljam kamera ima output signal, input napajanje. (Ima napajanje -> radi, nema napajanje -> ne radi?? Ako je tako, napajanje je jedini input?) Output bi spojili na video odašiljač. Recimo kamera ovako nešto: http://www.banggood.com/600TVL-8_0MP-14-2_8mm-CMOS-FPV-170-Degree-Wide-Anlge-Lens-Camera-PALNTSC-p-984345.html?rmmds=search. -video odašiljač ..neka antena kakvu koriste dronovi, tipa: http://www.banggood.com/Eachine-VTX03-Super-Mini-5_8G-72CH-025mW50mw200mW-Switchable-FPV-Transmitter-p-1114206.html?rmmds=detail-top-buytogether-auto Pretpostavljam jedan kabel je napajanje, drugi signal sa kamere. Jedini izlaz je u obliku radio signala kojeg će detektirati prijemnik. Recimo kamera i odašiljač već spojeni: http://www.banggood.com/Eachine-TX03-Super-Mini-025mW50mW200mW-Switchable-AIO-5_8G-72CH-VTX-600TVL-13-Cmos-FPV-Camera-p-1104884.html?rmmds=detail-top-buytogether-auto Tu vidimo samo jedan kabel, koji bi bio napajanje za obje komponente, a inpute i outpute signala ne vidimo, jer to postoji jedino između te dvije komponente? Sada bi nam još jedino trebala baterija, dok su gornje komponente spojene na napajanje, imamo video u "zraku" koji negdje treba uhvatiti. SISTEM CONTROL (part s kojim upravljamo) (Napisao sam upravaljanje iako u ovom pojednostavljenom primjeru ne upravljamo ničim, nego samo gledamo sliku sa udaljene kamere) video prijemnik - to je očito prva neophodna stvar. http://www.banggood.com/5_8G-40CH-25mw-600mw-Adjustable-Audio-Video-AV-Transmitterv-RX5840-Receiver-FPV-TX-RX-p-1100996.html?rmmds=search Za prijemnik očito isto trebamo napajanje i izlazni signal bi bio oblikovan signalom koji hvata. No, kako će naš prijemnik znati da hvata signal sa naše kamere..a ne sa neke druge?? Pretpostavljam da onda prijemnik treba još nekakve inpute osim napajanja putem kojega bi ga podesili da hvata signal sa naše kamere ?? Ok, imamo video signal i kako s njim na ekran mobitela?? Očito trebamo nekakav mikrokontroler na koji spajamo i video prijamnik i mobitel putem usb kabela. No koju ulogu točno preuzima mikrokontroler? Primjetio sam da kada se daljinski upravljač drona spoji na mobitel, odjednom mobitel putem aplikacije dobije razno razne uloge/naredbe koje može prosljediti droneu. Očito onda ta komunikacija između daljinskog i mobitela je "višeslojna", gdje osim videa mobitel komunicira sa mikrokontrolerom na onoliko "načina" koliko je ugrađeno u aplikaciju...a onda mikrokontroler u daljinskom te naredbe dalje radiosignalom prosljeđuje na REMOTE PART gdje se nalazi drone. Moram priznati ovaj dio mi je prilično mračan, no mogao bi probati sumirati: -mikrokontroler na daljinskom upravljaču mora imati output-input signal prema mobitelu (usb kabal), s druge strane mora imati input sa video prijamnika. Kada to imamo od hardwera, onda je dalje softwerski problem kako komunicirati između mikrokontrolera i mobitela?
Eto, ja sam napisao u grubo ono što razumijem ...i htio bi prvo kupiti osnovne komponente niske kvalitete...čisto da napravim prvi newbie projekt da se suočim uživo sa problematikom. Bilo kakav savjet je dobrodošao. Hvala.
zainteresirali su me ovi FPV racing quadovi i gledam kako novčano najbezbolnije ući u to. Od opreme znači nemam ništa i tražim neke best buy opcije i neda mi se da skoro moram kupovati kvalitetniju opremu. Nemam para da kupujem dva puta, heh...rađe odmah malo skuplje ako treba. Zapeo mi je za oko ovaj video: http://www.youtube.com/watch?v=z2Q2KdhtmFA&t=61s
...koji objašnjava koja oprema se može dobiti za 300eur, a da je relativno dobra.
Osvrnuo bi se na glavne tri komponente koje se tu spominju:
E sad, zanima me koje prednosti nudi skuplja stanica? Veći domet ? ... mogućnost nekakvih specijalnih setup-ova komandi?? Koji bi bili glavni razlozi za uzeti neku "jaču" stanicu?? Isto pitanje bih postavio oko naočala. Vidim često da ekipa koristi dosta skuplje modele naočala, što se time dobiva? Osim što nije potrebna posebna torba za naočale xd.
I što se tiče samog drona, da ne ulazimo sada u komponente...što bi rekli koliko para treba za jednu pristojnu igračku? Da li se ovaj wizard ističe nekim manama ...ili je okvirno to to?
Kako najbolje istražiti koji faktor uzgona (cz) i faktor otpora(cx) dolazi uz određeni profil krila. Koliko vidim po formulama, ti faktori ne ovise o skali (veličini) profila? Dali su poznati modeli koji su se pokazali da imaju odličnu finesu, te dali se oni mogu kompletno skalirati? Pod skaliranje mislim na vanjske dimenzije modela, ne na konstrukcijske elemente.
P.S. da ne otvaram posebnu temu za kratko pitanjce, gdje kupujete balsu u Zagrebu?
I dalje ne kuzim zasto nisu uzeli ta dva 32-bit integera, i onda kad prvi dodje na 11111111 1111111 11111111 11111111, drugi samo okrenu na 00000000 00000000 00000000 00000001 i vrte dalje iz nule prvog. Mislim bubetam, ne kužim preveć principe tih background stvari...
U svakom slučaju, ekonomski sustav se nebude previše naspavao noć sa 18-og na 19.01.2038.
Ne mogu možda vidjeti težinu problema kad mi nije jasna problematika. Očito znam premalo o Uskrsu, gregorijanskom ili julijanskom kalendaru...ali ovako laički ne mogu baš naslutiti puno kombinacija.
Quote
Ovo je tipičan problem koji je lak na prvi pogled..a onda potoneš sve dublje i dublje rješavajući ga.
Dok za onaj algoritam za analizu koji sam spomenuo....je problem koji se na prvu čini na granici mogućeg (mnogi su rekli da je nemoguće) ..a onda potoneš još dublje i dublje rješavajući ga xd. Mislim da je dosad otišlo jedno 500-700 sati rada na onaj problem
Hehe, hvala. Nisam htio ispasti prehvalisav, ali zaista mislim da spajajući moje znanje i znanje modelara/elektroničara mogu ispasti krasne stvari. Mislim, osvrnemo li se oko sebe, vidimo da je takva budućnost već svuda oko nas...al pravi potencijal je ogroman. Šteta bi bilo samo promatrati taj razvoj i ne biti dio toga
Quote
Evo ti i jedan takav problem na kojemu su se mnogi svojevremeno polomili: izračunati točan datum Uskršnjeg ponedjeljka za zadatu godinu (parametar)
Iskreno, ne vidim problem Istina, ovdje već puno pomaže ugrađena klasa new Date() koja je dio programskog jezika Javascript, nešto slično imamo i u PHP-u, a vrjerujem da i ostali objektno orijentirani jezici nekako rade s vremenom. Poanta je da se vrijeme vodi u milisekundama od 1970 g. kad se valjda krenulo s računalnim brojanjem vremena. I sad te klase znaju za svaku vrijednost milisekundi, koja je to godina, mjesec, dan, sat, min , sec. Kad želimo skakat s jednog datuma+N dana, onda samo dodajemo taj vremenski interval kao vrijednost milisekundi na datum od kojeg krećemo. Tipa danas u milisekundama je: 1425912200227 (to je zaista točan broj, hehe) I želimo dodati na danas jedno 41 dan, to bi bilo: 1425912200227 + 41*24*60*60*1000 Iz dobivene vrijednosti u milisekundama opet putem spomenute klase lako očitamo godinu, mjesec, dan... Naravno klasa nudi i inverz, da iz godine, dana, mjeseca...isčitamo vrijednost toga datuma u milisekundama. S takvim alatom (klasom), gornji problem je lako rješiv. Glavna caka je znači prvo napraviti takav alat ukoliko ga programski jezik nebi nudio. Ako krenemo iz nekog poznatog dana u prošlosti, to je više manje čista matematika uzimajući u obzir da je svaka četvrta godina prijestupna....i koliko koji mjesec ima dana..
Kako bi to pomoglo u gornjem problemu. Uskšnji ponedjeljak je prvi ponedjeljak u četvrtom mjesecu (valjda to ne griješim ) Uzeli bi znači datum 1.4. proizvoljne godine....konvertirali to u milisekunde. Osim milisekundi, klasa nam može reći i koji je to dan u tjednu, brojevima od 0-6. Sad iz toga vidimo koliko imamo dana do ponedjeljka. Ako imamo recimo 5 dana do ponedjeljka...radimo gore spomenuto zbrajanje datuma u milisekudnama. Iako ovdje možemo i direktno zbrojiti samo dane, jer nam je jasno da sigurno nećemo preskočiti u idući mjesec...
Bemu, vidim sad da nemam pojma kad pada Uskrs . Koliko vidim to je prva nedjelja nakon prvog punog mjeseca nakon 21.3. ...Princip bi morao biti sličan kao gore, samo treba dodati na sve i računicu sa tim punim mjesecom koji bi se morao nekako dati analitički promotriti. Samo neznam previše o kretanju mjeseca da bi mogao olako nešto zaključiti... Ako pretpostavim da puni mjesec dolazi u pravilnim intervalima, onda je stvarno slična priča gornjoj...
Hehe, pa web developeri su i oni koji ne izlaze iz okvira CSS-a, HTML-a..i raznoraznih CMS-a za izradu stranica. Ja iako radim skoro isključivo za web, ipak rješavam probleme drugačijeg tipa. Ajmo reći kad postoji "problem" koji nema već utabanata rješenja, onda postoji i određeni izazov jel se da uopće rješiti unutar nekog normalnog vremena. Ti izazovi su ono što me privlači ka određenom projektu. Napraviti običnu stranicu mi je toliko dosadno da se ne sjećam kad sam zadnji put
Uglavnom su to onda kombinatorički problemi...mogu istaknuti jedan algoritam na koji sam najponosniji. Znači algoritam koji čita sljedeću facebook grupu: https://www.facebook.com/groups/trazim.nudim.prijevoz/?fref=ts , te za svaki oglas iz grupe zna: -jel osoba vozač ili putnik -od kuda do kuda putuje -kada putuje (bilo to točan dan ili interval vremena) -dali traži/nudi novac za prijevoz i koliko -koliko treba/nudi slobodnih mjesta -dali se vraća, te ako se vraća koji je datum povratka, ili koji je interval vremena povratka Algoritam ponekad griješi, ali je prilično točan. Pogotovo ako se eliminiraju rezultati u koje sumnja, onda je gotovo 100% točan...a sumnja trenutno u svega nekih 15-20% analiza, od kojih više od pola dobro pretpostavi rješenje. Algoritam putem i uči, te sad nakon što je izanalizirao nešto više od 110,000 oglasa, još uvijek ima finu tedenciju opadanja greške. Očekujem sad sa sljedećim updejtom točnost od prek 95% Nadam se da sam približio čim se bavim, hehe.
Također svaka igrica uglavnom nudi mnoštvo kreativne problematike..i igrice su upravo jedan dio koji radim. A ovdje sam stigao jer to "oživljavanje" likova u igrici želim prenesti na "oživljavanje" robota, letjelica
Hvala na linku. Znam da nije jednostavno napraviti autonomiju od 10 sati... a znam također da i noći traju toliko a i duže..
Velim da se želim barem misaono igrati s brojkama, a za to mi treba barem neki osjećaj za potrebnu snagu za održavanje visine glidera. Evo, ja ću bubnut: Glider od 6m i nekih 10kg može održavati brzinu i visinu sa nekih 30Watti? Koliko fulam? Naravno da ne očekujem procjenu u decimalu, no jesam li barem broj nula pogodio?
I malo drugačije pitanje: koliko bi dugo glider 6m,10kg mogao jedriti sa 10m visine bez pogona? (..i bez termike) ....20, 30....50, 60 sec? Gledam koliko se energije može pohraniti u potencijalnu, hehe.
Inače, to bi bio idealno kad bi se moglo unutar ovih gabarita složiti autonomija za ostanak u zraku preko noći...no to ako i neće biti moguće (što je dosta vjerovatno da neće biti)... odlična stvar će biti i letjelica koja će moći biti cijeli (sunčan) dan u zraku. A onda se cijela problematika prilično pojednostavljuje.....no za početak me zanimaju brojke i što se nudi
Pozdrav svima, ja sam Božidar i imam 28g, radim kao programer, web developer. No daleko od css-a i html-a, uglavnom se orijentiram na teže i zanimljivije logičke probleme. Po papirima sam ing. strojarstva, smjer mehatronika robotika. No ta znanja su većinom već isparila, a nikad ih zapravo nisam ni utemeljio praktičnim radom. Ta želja da svoje znanje programiranja prenesem na robote me dovela međuostalim i na ovaj forum. Inače sam ljubitelj i letjelica, pohađao čak i zrakoplovnu srednju školu ...ali premalo znanja/iskustva tu imam. Tako da se nadam da nećete zamjeriti za neka noobovska pitanja
došao sam na forum da pokrenem jednu ovakvu temu i veselim se vidjeti temu već tu (Jer nisam bio baš siguran dali je ovako nešto izvedivo)
Ja sam trenutno u misaonom procesu razvoja jednog solarnog glidera, no mnoga pitanja me naravno muče. Inače sam ljubitelj svega što leti, ali nisam baš previše u ovom području. Kao srednjoškolac sam uz navođenje iskusnog modelara, složio jednu jedrilicu raspona 3m i i težine 1.6kg (balsa+lipa)...i to je to zapravo od mene na ovom području. Kasnije faks, obveze i nisam se bavio modelarstvom...iako se sjećam da je slaganje tog modela bio totalno ispunjavajući osjećaj.
Danas, nakon faksa i s nekim novim znanjima imam nešto zanimljivije ambicije. Htio bih napraviti totalno autonomnu bespilotnu letjelicu, koja bi se mogla naravno upravljati, ali koja bi mogla biti i samostalna na autopilotu. (dan i noć) Najbolje sam potkovan kao programer, tu već imam iskustva 7 godina i odradio sam dosta zahtjevnih projekata.. (ali sve na razvoju weba i softwarea, nula bodova mikrokontroleri i elektronika...) Kao automatičar/mehatroničar/elektroničar sam slab, iako imam neko predznanje s faksa...no tu želim svakako učiti. Upravo sam u procesu nabavke prvih mikrokontrolera i ostalih komponenti..da složim neke čačkarije i da pohvatam osnovne principe automatizacije/regulacije u praksi. Ali da doživim "elektroničke" komponente i stvarne probleme koji tu dolaze...trenutno jedva znam po nazivima što je što
Kao modelar sam također površno upoznat sa situacijom..ali znam da ću uživati u izradi . Proučavam trenutno tehnike rada s karbonom....jer ovog puta je plan koristiti karbon u izradi, za razliku od gore spomenute jedrlice.
Svjestan sam najvećeg problema, dovoljne autonomije baterije da glider može preživjeti noć u zraku a da istovremeno nije pretežak. I sad tu dolaze pitanja koja vjerovatno vi iskusni znate. Kako znati kolika vučna sila (Wati) treba da se održava jedrilica u zraku nekog xx raspona krila i neke xx težine? Jasno mi je da je full bitna i aerodinamika. No količina otpora je vjerovatno prilično precizno povezana sa rasponom krila, ako pretpostavimo da se ne fuša u izradi.
Da suzim nepoznate varijable, konceptualno sam zamislio glider 6m raspona krila. Sad ostaje samo potrebna snaga u ovisnosti od težine modela. (Isključivo potrebna snaga da model održava visinu, na nekoj minimalnoj letnoj brzini.)
