Topic: Aerodinamika i Vortex (Read 9253 times) previous topic - next topic

Ako smijem pitati na koje krilo, tj. model ste ih stavili?

Nije isto ako testirate na Bixleru ili na 3D avionu...

...ja imam avione u potpisu... PA Bandit

...ja imam avione u potpisu... PA Bandit

znam, pratim

ma zanimalo me stvarno kako su to testirali, nije da prcam. volim dobit informacija kolko god je moguce!

@Anto ; @Zed : Za testiranje smo koristili jedan FF model. Ideja je bila u tome, da on prolazi kroz tri vrlo različite faze leta: brzi let i eventualno pračka, vrlo spori let (dajbože u termici) i potpuni slom uzgona (deep stall). što god da smo radili , lijevo-desno krilo, inapred-natrag razlika se nije mogla ni izmjeriti niti uočiti.
Vortexi su generirani sistemom trukutastih naljepnica, imao sam negdje sliku tako opremljenog modela , ali sam samo pronašao ovu skicu po kojoj smo radili.

Čak i u modelarstvu ima dosta nebuloza, tj. tvrdnji koje je teško provjeriti, ja to velim: sve kaj ne možeš izmjeriti štopericom, metrom, litrom-citrom - batali ! 

Damir

PS. Predlažem da ove postove gdje drobimo o vortexima admin premjesti u posebnu temu!

E sad jos treba napraviti test na akrobati


Sent from my iPhone using Tapatalk

@ Zed , zaboravi sam najvažnije konstatirati , izjaviti i napisati  ,a u svezi sa Faldomakom i maidenovanim PA AddictionXL-lom..: ''RENATO JE ODLIKAŠ ''...

Nego kaj


Sent from my iPhone using Tapatalk

Malo real life testova.

Kolega iz Dežele, Mitja (nick Ultralajt po mnogim forumima, autor Gupya i mnogih drugih modela) je napravio test vortexa.

Desno krilo ima vortexe (istina postavljene po cijeloj dužini krila - ne optimalno i k tome vortexi su dosta mali), lijevo krilo nema vortexe. Kamera je postavljena na vertikalac.


[attach=1]

[attach=2]


Povećanjem napadnog kuta Desno krilo ( sa vortexima) prvo gubi laminarno strujanje (to na modelu i želimo).

[attach=3]

Daljnjim povećanjem kuta i lijevo krilo gubi laminarno strujanje.

Dodatim povećanjem kuta lijevo krilo (bez vortexa) u potpunosti gubi uzgon i model pada u lijevi kovit. Obratite pažnju na lijevi eleron - nije u stanju poravnati.

[attach=4]


http://www.rcgroups.com/forums/showthread.php?t=1872438

Dragi Admin,

mislim da postoji kritična količina interesa za raspravu o parapojavama  (sorry) u aerodinamici pa lijepo molim prebacivanje postova o vortexima itd u novu temu.

Možemo odma turbulatore i SFG-e u istu temu pljucnut

Neka se zove nešto tipa "Pilanje i pilotsko prigovaranje o aerodinamici" hahaha

Dobar naslov Zed , ovo nam je trebalo....hvala unaprijed Renatu (Dekanu flyfreak foruma) i svima koju su, i koji će učestvovati... LP

Evo stvorio je Wesp novu temum naslov možete promijenitu u kaj got želite

lp

Ok, imamo temu, više ne gnojimo Faldomaku po build-logu.

Mene sada zanimaju slijedeća pitanja.

1. Oni linkovi malo odstupaju od mojih saznanja da je uzgon sila koja nastaje na krilu koje se kreće kroz zrak kao posljedica razlike tlakova ispod i iznad krila, ( gibanje fluida - Bernouli ). Kako onda objasniti inducirani otpor krajeva krila kada dio fluida odozdo 'bježi' gore i stvara vrtlog ?

2. Ovaj Ultralajtov primjer, ako sam dobro shvatio: krilo sa vortexima prije ulazi u laminarnu separaciju nego li ooe bez vortexa, ali se lakše 'izvlači' iz stalla?

Damir

Živio Damire , oko točke 1. , vjerovao ili ne,  prošle godine su bezuspješno debatirali ''veliki mozgovi'' na MIT-u.

Note: Za one koji ne znaju, MIT je kratica za čuveni : Massachusetts Institute of Technology.

Da dodam nešto o turbulatorima.
U starim knjigama o modelima (ona plava i narančasta) su opisani turbulatori i gdje se stavljaju.
Uloga im je da povećaju Energiju u graničnom sloju.
Naime kad strujanje u graničnom sloju izgubi energiju (u slučaju laminarnog strujanja to je brzina) dolazi do odvajanja od profila i gubitka uzgona.
Postavljanjem turbulatora granični sloj iz laminarnog prelazi u turbulentni tako što se dio energije, tj, brzine modela pretvara u energiju graničnog sloja stvaranjem vrtloga (karmanovi vrtlozi) i zbog toga malo poraste otpor. Radi se o par strujnica debljine graničnog sloja koji se pretvara u turbulentni, van tog sloja strujanje je i dalje laminarno. Takav turbulentni granični sloj može duže pratiti gornjaku profila (uglavnom se radi o gornjaci), pa je to zato bolje.
Naravno da ovo sve vrijedi za neke profile, neke brzine i neke napadne kutove. Profili za male brzine i veliki uzgon imaju veliku zakrivljenost pa ih strujnice teže prate i tu se koriste turbulatori. Nema smisla stavljati turbulator na MIG-a (iako su vortex generatori trik koji svi moderni lovci koriste na malim brzinama).
Glede skaliranja, što se izgleda tiče skaliramo geometrijski da bi zadržali vizualnu sličnost.
Aerodinamičko skaliranje se ne izvodi geometrijski već računski preko bezdimenzionalnih značajki strujanja, a jedna od tih značajki je i Re broj. Ako želimo zadržati aerodinamičku sličnost, Re broj mora ostati isti.