Topic: Težište (Read 23685 times) previous topic - next topic

Ovo o čemu raspravljate je zapravo konvencija.
"Chord line" se naški zove tetiva profila i dobije se spajanjem najudaljenije točke profila desno i lijevo, tj. napadne i izlazne ivice. Kutevi se određuju u odnosu na tu liniju.
Međutim stvari nisu tako jednostavne jer nas zapravo zanima omjer uzgona i otpora koji za određenu brzinu treba biti optimalan. To spada u značajke profila, koji je ispitan u aerotunelu i za određene Re brojeve ima grafikone na kojima se to vidi (stara škola) ili imaš programčić koji to za neke profile može računski odrediti. E sad ti kutevi su između 3 i 4 stupnja. Tako treba konstruirati trup, da pri optimalnom režimu leta trup ima najmanji otpor, ili ima uzgon ako je tako konstruiran (npr neke jotice). Taj kut koji ima trup "ugrađen" se zove konstruktivni kut. Razlika kuteva horizontalca (koji ima recimo simetričan profil) i kuta krila bi trebao biti oko 2 stupnja, to je praksa pokazala.
Kažem to su konvencije jer nas zapravo ne zanima kut između tetive i neke nulte linije nego kut između tetive kad profil ima nulti uzgon i tetive kad profil ima optimalni uzgon. Pa sad da se to ne preračunava radimo sa tetivom i nultom linijom.
Inače ovakve stvari su se prije učile u aeroklubovima a i bilo je knjiga u kojima je to pisalo. Jer nije bilo kompleta modela koje si radio nego smo većinom prema tim knjigama konstruirali sami i eksperimentirali. A u aeroklubu su bili ljudi od kojih si mogao nešto naučiti (ne kažem da sad nema).

Pozdrav

Quote from: nixa on March 12, 2010, 12:52:42 am

U teoriji lijepo zamišljena sprava, ali tu je i praksa. Ovo sprava funkcionira samo kod profila koji ima ravnu doljnjaku, a ako mjerite neki drugi profil imat cete ogromne pogreske. Ta sprava mjeri doljnjaku profila a ne tkz. "Chord line", liniju po kojoj se mjeri kut krila. Razlika kuteva je razlika chord line na krilu i chord line na repu, a ne doljnjake krila i doljnjake repa!! http://en.wikipedia.org/wiki/Chord_(aircraft)
Evo i slike kako to izgleda:

ova sprava nije teoretska vec dvadesetak godina u uptrebi!
ne nixa,nisi u pravu mi u klubu radimo godinama sa ovom spravom,ona se stavlja ne DONJAKU profila i to funkcionise,
a sto mislis kod zakrivljenoga profila po tvome nacinu kakav bi napadni ugao dobio ??

Kako odrediti kut kod zakrivljenih profila? Pa ovako, zasto izmisljati nove nacine kad su ljudi napravili jednostavan programcic koji to racuna, bas onako kako sam ja objasnio.  Ovaj program nalazi se na ovom linku: http://www.rc-network.de/magazin/trickkiste/trick05/trick05.html
Nebi zelio nikome solit pamet ali mislim da sam u pravu u vezi ovog.
Pozdrav

Mislim da imam rješenje za upotrebu 'modelarskog kutomjera' u slućaju da profil nema ravnu donjaku, odnosno da je potrebno odrediti razliku kuteva točno prema tetivi profila:
-izlazna ivica podmetne se sa komadićem recimo balse točne visine koliko iznosi razmak prednjeg 'hvatišta' tetive profila i najdonje točke profila naprijed. Ukoliko je profil 'undercamber' kao recimo večina FF, ta se visina za komadić balse korigira prema vrhu ivice na izlazu profila.
Ispravite me ako krivo gledam na ovo, skica je u prilogu (bitno je postiči da su tetiva profila i gornja površina kutomjera paralelni).
Damir

Ima raznih načina za mjerenje kuta pa je i ovaj Diogenov način prihvatljiv. Bitno je da se za mjerenje
uzma tetiva ili chord line, a nikako donjaka profila pa ni u slučaju da je donjaka ravna jer tetiva krila
i donjaka nisu paralelne. Ivane provjeri još jednom razlike kuteva na svojim modelima.
Evo i par primjera vaga za mjerenje.

vecina nas je dosla kroz vlastito iskustvo do kojekakovih rijesenja ili preuzimajuci iskustva od starijih modelara,
upravo na ovoj slici gdje pokazujem ovu spravu imam Clark-Y
i stavio sam na donjaku i na slici se vidi 2.5*
nisam morao nista da revidiram a to nije prvi puta,kod zakrivljenih profila takodjer,
ne na tetivu profila nego na donjaku,
es sada,probajte da bi se uvjerili,ne kosta mnogo niti vremena a i veoma jednostavno za napraviti,jedino je kod simetricnih ne upotrebljivo zbog velikoga trbuha dole,

Poštovani graditelji ovoliko rasprave o određivanju napadnog kuta danas nikako nisu potrebne...Sve je to fino razrađeno i za svaki pojedini profil ma kakav on bio može se odrediti najpovoljniji kut u programu Profili 2... program je sveobuhvatan i da ne otežem previše u tom programu ima baš sve što se tiče profila i konstrukcije krila...i nije uopće puno dati 10 eura za kompletni program a možete uzeti i besplatnu varijantu ali onda nemate sve izračune i sve mogućnosti programa...evo primjer :na ovoj slici imate isprintano suženje krila a na svakom rebru ucrtane ramenjače napadna i izlazna ivica i LiNIJA 0 napadnog kuta prema kojoj radite npadni kut na trupu željene letjelice...

Poštovani graditelji ovoliko rasprave o određivanju napadnog kuta danas nikako nisu potrebne...Sve je to fino razrađeno i za svaki pojedini profil ma kakav on bio može se odrediti najpovoljniji kut u programu Profili 2... program je sveobuhvatan i da ne otežem previše u tom programu ima baš sve što se tiče profila i konstrukcije krila...i nije uopće puno dati 10 eura za kompletni program a možete uzeti i besplatnu varijantu ali onda nemate sve izračune i sve mogućnosti programa...evo primjer :na ovoj slici imate isprintano suženje krila a na svakom rebru ucrtane ramenjače napadna i izlazna ivica i LiNIJA 0 napadnog kuta prema kojoj radite npadni kut na trupu željene letjelice...

Na ovim tvojim slikama zakrivljenog profila sa ucrtanom tetivom je primjer kolka bi bila razlika u mjerenju po Ivanovoj metodi donjake
i mjerenja po tetivi. Mislim da su razlike prevelike, a raspravljamo o kutu od samo 1,5-2 stupnja.

jeste MIMI u pravu si kada kazes,
ali ja ti savjetujem da pokusas,zacudit ces se kada se uvjeris da ide po donjoj konturi,
ja to radim vec dugi niz godina a do prije pet godina sam radio iskljucivo slobodnoletece a tamo su tek profili GLISTE !

Poštovani graditelji ovoliko rasprave o određivanju napadnog kuta danas nikako nisu potrebne...Sve je to fino razrađeno i za svaki pojedini profil ma kakav on bio može se odrediti najpovoljniji kut u programu Profili 2... program je sveobuhvatan i da ne otežem previše u tom programu ima baš sve što se tiče profila i konstrukcije krila...i nije uopće puno dati 10 eura za kompletni program a možete uzeti i besplatnu varijantu ali onda nemate sve izračune i sve mogućnosti programa...evo primjer :na ovoj slici imate isprintano suženje krila a na svakom rebru ucrtane ramenjače napadna i izlazna ivica i LiNIJA 0 napadnog kuta prema kojoj radite npadni kut na trupu željene letjelice...

ta linija je konstruktivna linija,
a meni nikakav diagram i racunice nisu bile potrebne,niti drugim slobodno letecim modelarima,koliko ja znam
dobar NOS i iskustvo,

Baš o ovome i govorim što vi navodite.. U programu profili ima točan pokaz kako se profil ponaša pri određenim kutevima  i nema potrebe eksperimentirati .. Ja osobno ovaj gore profil na slici stavljam u nulu i nikad još nisam bio nezadovoljan letnim karakteristikama svega do sada napravljenog... -program je pokazao da se profil u horizontalnom letu najbolje ponaša pri 0 stupnjeva napadnog kuta i nisam imao razloga nevjerovati niti eksperimentirati...pogledajte program, skinite ga ,primjenite i nećete zažaliti...

btw, zna li tko gdje u HR naći vijke 2,5mm za učvršćivanje motora 400?
 
najjednostavnije ima u luster klemama, tamo ih ja kradem, ima ih od 2, 2,5 3 mm.
 
Pošto je tema težište aviona, ( iako cijenim i ovo sve o nagibu krila jer ni ja baš nisam dosta toga znao ),   primjetio sam da na npr klasičnom modelu težište ide npr 1/3 krila, onda sam kasnije pronašao i nacrte nekih modela gdje je to označeno isto tako, ali sam dobio savjet da kad ga stavim na težište iliti CG mora lagano visit prema naprijed, kad sam probao avion se puno bolje ponašao nego dok je savršeno ravan. Istu stvar sam više puta probao na različitim modelima, i kad je točno u CG lakše se vozi u 3D ali teško leti ravno, dok je malo prema napred ide dobro i po vjetru i u skretanju itd,   da li to znači da točan CG mora biti još naprijed (ako se zove centar gravitacije) ili se možda zna koliko avion oslonjen u tu točku mora visit prema naprijed?
 

btw, zna li tko gdje u HR naći vijke 2,5mm za učvršćivanje motora 400?
 
najjednostavnije ima u luster klemama, tamo ih ja kradem, ima ih od 2, 2,5 3 mm.
 
Pošto je tema težište aviona, ( iako cijenim i ovo sve o nagibu krila jer ni ja baš nisam dosta toga znao ),   primjetio sam da na npr klasičnom modelu težište ide npr 1/3 krila, onda sam kasnije pronašao i nacrte nekih modela gdje je to označeno isto tako, ali sam dobio savjet da kad ga stavim na težište iliti CG mora lagano visit prema naprijed, kad sam probao avion se puno bolje ponašao nego dok je savršeno ravan. Istu stvar sam više puta probao na različitim modelima, i kad je točno u CG lakše se vozi u 3D ali teško leti ravno, dok je malo prema napred ide dobro i po vjetru i u skretanju itd,   da li to znači da točan CG mora biti još naprijed (ako se zove centar gravitacije) ili se možda zna koliko avion oslonjen u tu točku mora visit prema naprijed?

ovo si dobro uocio da model treba da bude blago nagnut naprijed,kod jedrilica kod kojih zelis da lovis termiku ide se sa tezistem nesto nazad pa i do druge trecine,modeli sa takvom reglazom reaguju mnogo bolje na termicki stub i bolje se drze u njemu,slobodnoleteci lete sa tezistem nazad,
to koliko mora visit naprijed ces ubzo uociti sam,neko pravilo ne postoji koliko ja znam,
moje iskustvo,ako ides sa tezistem ispred prve trecine model reaguje usporeno na komande,ali u to se mozes i sam uvjeriti,
ja idem prva trecina pa kod prvih letova eventualno mali nazad,naprijed NE,
pozdrav

evo baš danas samo imali probu jednog modela koji je imao težište točno na 1/3 krila, visio je malo naprijed, oko 3 cm na 1 metar, motor 2 stupnja desno i dole, i pokazalo se da nije uopče upravljiv dok motor vuče, pa smo pomicali kotače napred dok nije bio ok, sad je  težište u 1/4 krila (55mm od 200mm), model ima krilo dolje i ima 2% nagib, dal mu možda smeta taj napadni kut jer se jako dizao gore.
 
 Inače sad dobro leti samo glupo zgleda s kotačima skroz napred, i nemože se prebacit na nos, to mu je +.
 
snimka sa cg u 1/3 krila
 
fokker eindecker.MP4

evo baš danas samo imali probu jednog modela koji je imao težište točno na 1/3 krila, visio je malo naprijed, oko 3 cm na 1 metar, motor 2 stupnja desno i dole, i pokazalo se da nije uopče upravljiv dok motor vuče, pa smo pomicali kotače napred dok nije bio ok, sad je  težište u 1/4 krila (55mm od 200mm), model ima krilo dolje i ima 2% nagib, dal mu možda smeta taj napadni kut jer se jako dizao gore.
 
 Inače sad dobro leti samo glupo zgleda s kotačima skroz napred, i nemože se prebacit na nos, to mu je +.
 
snimka sa cg u 1/3 krila
 
fokker eindecker.MP4

dva stupnja dole moze u vasem slucaju biti malo a 1/4 CG 55 milimetara je i SUVISE naprijed, trebas ici nazad na 70mm, dva desno bi moralo biti dobro,
ne pises kakav profil imas,
kako se ponasa sa iskljucenim motorom ? ovako kako si ti namjestio mora da bude kao DIVLJI KONJ koga nemres ukrotiti

 model ima krilo dolje i ima 2% nagib, dal mu možda smeta taj napadni kut jer se jako dizao gore.
 
[/quote]

kako to mislis krilo na DOLE i nagib 2*