Topic: Aerodinamika i Vortex (Read 9255 times) previous topic - next topic

Ovdje je sve to lijepo objašnjeno (zahtjeva koji sat za proučiti)

http://en.wikipedia.org/wiki/Lift_%28force%29


Kako je ova priča potekla iz 3D letenja (a definicija 3D letenja je letenje oko i ispod stall bzine) - onda je i vortex rasprava vezana na tu vrstu letenja.

Nije Vortex (i ina pomagala) sveta voda - nije univerzalno potreban/koristan (kao ni ništa drugo) ali ima svoju primjenu u određenim situacijama.


Ako malo pogledamo prave STOL avione (PC6, Storch, Dornier28, skoro svi Agro avioni i sl.) vidimo da gotovo svi bez iznimke koriste neko "pomagalo" (najčešće SLATS ali  i turbulatore, vortexe isl.) - ti avioni su namijenjeni za letenje blizu stall brzine. 

Pošteni Slat je kod modela nažalost gotovo nemoguće izvesti za razliku od turbulatora ili vortexa.

Postoje dvije stoll brzine - low speed i high speed - vortexi koriste kod low speed ali su pogubni kod high speed - potpuno odvajanje strujanja zbog brzine (nemogućnost praćenja kontrue krila od strane fluida).


Na Mitjinom primjeru vidi se samo dio istine. Postavljene trakice pokazuju samo strujanje neposredno uz krilo a ne i strujanje recimo 2,3,4 itd cm od krila. A upravo vortexi zato i postoje - "odmaknuti" laminarno strujanje od krila - napraviti promjenu smjera i brzine strujanja (promjeniti/povećati silu koja djeluje na krilo) i tako postići veći uzgon.
Isto tako u tom primjeru desno krilo nema bolji oporavak od stalla - ono nikada (u tom primjeru) nije ni bilo u stallu).


Bernoulli (stoljetno općeprihvaćeno objašnjenje) zanemaruje (ne poštuje) neke krucijalne fizikalne zakone - npr. zakon o očuvanju energije. Pogrešno pretpostavlja "equal transit time" - ne postoji niti jedan razlog zašto bi molekula zraka s gornje strane krila i druga sa donje strane krila morale doći do izlazne ivice u isto vreijeme. Odnosno Bernoulli zanemaruje viskoznost a bez toga nije moguće odrediti "boundary layer" (granični sloj) te otpor zbog frikcije. Sve objašnjeno u linuk iznad.

Bernoulli ................... Pogrešno pretpostavlja "equal transit time" - ne postoji niti jedan razlog zašto bi molekula zraka s gornje strane krila i druga sa donje strane krila morale doći do izlazne ivice u isto vreijeme.

Da Bernoulli  nije bio u pravu što se tiće "equal transit time" dokazano je odavno; test u tunelu sa pulsirajučim dimom pokazuje da zrak gornje strane zapravo putuje brže i prije dolazi do izlazne ivice profila, ovaj jubito na oko 18 sec pa nadalje..:
http://www.youtube.com/watch?v=6UlsArvbTeo

Usput, sjeća li se netko bernoulijevih disketa koje smo koristili prije zip-drive negdje krajem 80-tih ?
Koristeći Bernoulijev efekat (dakle po teoriji pada tlaka i uzgona u gibajućem fluidu) vršio se pritisak magnetskih medija na glave čitača...
@Faldomak ?



Damir

Bernoulijeva jednadžba vrijedi za neviskozno i nestlačivo strujanje.


Razlika u brzinama na izlaznoj ivici je uzrok svega kompliciranoga na temu aerodinamike niskih brzina.
Prestrujavanje, vršni vrtlozi, ispiranje (downwash), ...
Inače jedno od objašnjenja je postojanje cirkulacije brzina oko profila "gama" (izračun sile uzgona "Z" po teoremu Kutta-Joukowski).


Z=ro x V x gama


Formula je jednostavna ali izračun "gama" za specifični profil baš i nije ...


Osnove aerodinamike, Petar Kesić, dr.sc.prof., FSB.

[attachimg=1]

[attachimg=2]

Zao mi je sto nisam ranije primjetio ovu temu. Jednu stvar nevolim a to je kad se neko drzi nekog clanka na netu kao pijan plota.

U svakom slucaju na kraju dolazi do razlike tlakova i one stvaraju uzgon/otpor ... sila deluje u jednoj tocci, ako to nije tako onda je to tlak (ako je na nekoj povrsini). Zapravo suma svih tlakova po povrsini krila/ukupna povrsina daje silu koja djeluje na krilo koja se kasnije razlaze na uzgon i otpor. Sutra cu nacrtati u grubo kako to izgleda tj tlakovi kako su rasporedjeni po krilu.
U svakom slucaju u stagnacijskim tockama je on najveci pa polako pada pa opet raste. Ima jos dosta 

Sent from my GT-I9300 using Tapatalk