Objesivši ZVRK o "klin" iznenadio sam se kako sam dobro pozicionirao dodatne batke, tako da nije bilo nikakve potrebe za pomicanjem. Avion je ostao vodoravan u odabranom težištu kao i prije. Ziperi kojima ću još dodatno zazipati batke neće promijeniti ništa. Moram ih učvrstiti da se ne bi pomaknule u letu tj. čičak sigurno ne bi izdržao cijeli let. Avion je sad zaista težak kad ga probaš dići, čovjek se zapita kako će/hoće li uopće to moći poletjeti? Bio je već težak kad je imao "samo" 5kg i potisak od oko 58% mase a sad je potisak(zapravo isti) ali je spao na 48% nove mase. To je za više od 1/6 manji odnos...U svakom slučaju kod polijetanja treba dat puni gas i dobro se zaletjeti držeći ga ovako teškog iznad glave i onda ga još energično baciti...Srećom polijeće s nasipa visokog barem 5m pa ima mogućnost izvjesnog propada prije nego postigne dovoljnu brzinu i počne se penjati. S 5kg nema propada već se odmah energično diže a sad ćemo vidjeti...tj. ne baš sad, već u proljeće. Nadam se da će nam ova godina biti svima mirnija i sretnija od prošle i da će bit puno vremena za hobby. Nisam letio još od 7.11.2020 i u proljeće ću se morati prvo prisjetiti i ponovno uhodati sve postupke i rutine koje prethode letu.
Sad sam nadodao vanjske konektore u koje se spajaju dodatne baterije. Baterije su smještene centralno sa svake strane trupa oko težišta. Pričvršćene su "čičcima" i još će biti zazipane. Ako ispitivanja dobro prođu kasnije ću baterije preseliti u trup jer unutra ima dovoljno mjesta čak i za dvije 35Ah baterije poredanih jedna iza druge. U tom slučaju će trebati preinačiti/smisliti novi način spajanja baterija s pogonskim dijelom...napojni vod će biti u svakom slučaju kraći a razmišljam i o šinama.
Skinuo sam pogonski dio da zamijenim 90cm dugački kabel 1,5mm2 površine presjeka s kablom 2,5mm2.Time dobivam manji pad napona i manje gubitke na kablu. Ispada da su gubici na kablu većeg presjeka za oko 7,25Wh manji za 3,5h leta uz očekivanu struju od 15A. To je dovoljno energije za više od 2km leta! Kabel od 1,5mm2 bit će spojen paralelno za vanjske baterije ali on neće biti dulji od 30-ak cm. To sve doprinosi s nekih 10g dodatne mase. Evo par slika i izračuna na donjim slikama...
Skinuo sam najnoviji ecalc koji sad uzima u obzir i raspon krila i ubacio podatke za 5 i 6,2kg ZVRK. Ispada da su realni podaci s leta 70+ povoljniji od ecalc proračuna. No nema veze jer više me zanima postotni odnos izračuna za 5 i 6,2kg tj. koliko odprilike mogu povećati domet s većom batkom, većom prosječnom snagom(gasom) i kako to utjeće na brzinu, dolet i trajanje leta. Mislim da su postotni odnosi prihvatljivo realni bez obzira što se apsolutne vrijednosti realnog leta i izračuna ne poklapaju. Držeći se toga ispada da kod povećanja mase modela(zapravo veća batka donosi svu dodatnu masu) za 24% uz isporučenu snagu motoru veću za 37% odnosno energiju 58%, brzina raste za 10%, vrijeme leta se produljuje za 15% a dolet za 26%. To bi, strogo se držeći svih tih postotaka, dalo rezultate kao u tablici na prvoj slici. Ali ja vjerujem da bi dolet mogao biti 200km jer prema rezultatima pražnjenja, baterija može sigurno dati 730Wh tj. 51Ah do minimalnog napona od 11,4V(ESC limit). Ako uzmemo da bi potrošnja bila čak 3,2Wh/km to bi dalo 730Wh : 3,2Wh/km = 228km tj. domet od 114km...Ali sve su to špekulacije dok ne probam i vidim na realnom letu. Kao i obično puno će ovisiti o vremenskim uvjetima i stilu-strategiji leta. Na zadnje dvije slike su izračuni ECALCA za ZVRK6,2kg koji u pogledu potrošnje nisu realni ali vidi se npr. da je potisak sad samo 0,48:1 u odnosu na 0,56:1 kod ZVRK5kg pa će penjanje zahtijevati veći gas a i kubično opterećenje krila raste s 8,5 na 10,5 tj. s 71g/dm2 na 88g/dm2 pa će slijetanje biti znatno brže...
Prije neki dan sam ispitao nove baterije u stvarnim uvjetima potrošnje. Spojio sam ih u paralelu s postojećom glavnom baterijom od 35Ah i pustio da se prazne 3 sata snagom od 200W i nakon toga još 50min. sa 150W tj. do napona od 11,4V (to je napon ispod kojeg ESC reže gas za 4S (2,85V po članku)). I onda još 10min do dopuštenog napona od 2,5V/ćlanku. Ukupno su se baterije praznile 4 sata. Za pražnjenje sam koristio vodeni teret u paraleli s reostatom za finije podešavanje struje prema shemi na slici gdje su ujedno i rezultati mjerenja. Do napona ESC limita (nakon 3h i 50min) iz baterija je izašlo 730Wh energije odnosno 51Ah. Slijedećih 10min iz baterije je izašlo još 20Wh tako da je ukupna iskoristiva energija te paralele baterija pri takvoj potrošnji 750Wh, odnosno 52,8Ah od krajnje mogućih 54,6Ah (kod male struje pražnjenja). Što očekujem od ove paralelke baterija napisat ću u slijedećem postu...
Već skoro 6mj. nisam napisao ništa, niti sam bio na livadi i letio...Niz ometajućih događaja onemogućio me u eksperimentiranju ali nema predaje. Zadani cilj moram ostvariti, ZVRK mora stići do mora. Pa iako nisam još stigao podesiti ZVRK 2 imam ideju da stavim na ovoga prvog dodatne "tankove s gorivom" tj. još dvije batke s vanjske strane trupa ispod krila, točno raspoređene oko težišta sa svake strane trupa. Svaka bi imala 10-ak Ah tako da bi ukupni kapacitet bio skoro 55Ah. Pa sam stoga prionuo na posao i već poznatom tehnologijom napravio ih. To su opet oni isti članci SAMSUNG 21700 od 4900mAh. Konstrukciju sam pojačao letvicom da se batka ne bi savijala. Svaka ima 8 članaka 4S/2P 9,8Ah 2C i 598g. Članci su kupljeni na NKON: https://eu.nkon.nl/rechargeable/li-ion/21700-20700-size/samsung-inr21700-50e.html
Danas sam ga uravnotežio i podesio težište. Neutralna točka mu se nalazi na 104mm od napadne ivice krila a težište sam postavio na 5% statičke margine tj. na 92mm od napadne ivice krila, odnosno 12mm ispred neutralne točke. Izračun kalkulatora CG-a je gore u ranijem postu i toga se držim za sada. Korekcije idu na livadi (ako bude potrebno). Baterija strši oko 4cm izvan cijevi (za taj CG). Ako budem morao ići na više od 5% morat će još van. Zato sam produžio cijev za 6cm plus poklopac. Lijevo krilo (gledano iz pozicije pilota) mi je lakše za 20g. Razlika je tolika jer nema instalacije-žica kao u desnom za VTx (dva koaksijalca). Dodao sam 20g olova za sada (beskoristan teret) a možda kasnije nabavim kakvu bljeskalicu ili Mobiusu stavim vanjsku dodatnu batkicu (bit će mu definitivno potrebna ako let potraje 3+ sati), pazeći da nema dugih žica da mi ne prouzroči smetnje kao jednom ranije. Sad je avion spreman za livadu tj. prvo ga treba podesiti da dobro leti bez AP. Krila su sad potpuno ravna tj. u mirovanju čak i povijena malo prema dolje zbog zaista velike duljine od 3,5m...možda mu ipak stavim one bajunete sa ZVRK-a za dihedral...to mi je nekako prirodnije. AP-u je svejedno ali meni nije kad ga budem prvi put letio bez njegove pomoći. Inače ukupna masa mu je sad sa svime 5232g i neznatno je teži od ZVRK-a pa bi bacanje iz ruke trebalo biti jednako...Samo da se vrijeme više smiri i da nađem vremena...
Sad sam napravio proizvoljne winglete, učvrstio VTx i antenicu na desno i Mobius kamericu na lijevo krilo. Antenica je opet klasični dipol s balunom jer je lakša od koaksijalnog dipola i pokazala se odličnom na ZVRKU. Dodatno sam je osigurao da se ne odvrne ili promijeni položaj tijekom leta zalemivši njezin goli oklop-širm za komadić lima. Važno je da ona uvijek bude praktično okomita na ravninu leta.
Jedna od najvažnijih stvari za daleki FPV let je VTx. Imam tri VTx-a koje bi mogao upotrijebiti. Prvi (s lijeva u desno) ima snagu oko 944mW bez modulacije izmjereno analizatorom spektra. Inače je deklariran kao 1000mW što je zapravo i točno na pojedinim kanalima. Drugi je 1500mW a na 2. kanalu (1,01GHz) je izmjereno 1517mW i treći je najslabiji također deklariran kao 1000mW a ima samo 841mW. Svaka od ovih snaga je dovoljna za prijenos slike i telemetrijskih podataka s vrlo velike udaljenosti uz dobro ugođene antene (usmjerene za VRx) i osjetljive prijemnike (pojačalo-LNA). Na prva dva sam pričvrstio hladnjake, naravno uz upotrebu termalne paste, da se ne bi pregrijavali dok avion miruje. Bili bi bolji crno eloksirani i da prekrivaju cijelu površinu ali nisam imao...U mirovanju se svejedno griju ali toliko da ih se rukom može normalno držati, dok ih u letu strujanje zraka fino hladi...ipak moraju izdržati i po par sati u pogonu. Veća snaga znači i veću potrošnju pa tako redom troše 300, 360 i 270mA, Stavit ću ipak ovog najjačeg jer s otprilike 573mW snage više od prvog daje jednako jak signal na prijemu s gotovo četvrtine veće udaljenosti a što može biti vrlo važno. Ovaj od 1500mW za vrijeme trosatnog leta potroši oko 13Wh energije tj. uzme iz pogonske baterije skoro 1Ah dragocjenog kapaciteta...a troši i ostala elektronika, servači...naročito servači koji po nalogu AP-a stalno stabiliziraju avion.
Avion je praktički gotov. Treba još učvrstiti VTx na vrh desnog krila a MOBIUS kamerica opet ide na vrh lijevog. Slijedi uravnotežavanje, određivanje CG tj. koliko duboko će glavna pog. baterija biti pozicionirana u trupu-cijevi...vjerojatno će trebati produžiti cijev za 10-ak cm da batka ne viri i moram smisliti i pričvrstiti nekakve vinglete. Avion če se zvati prototip ZVRK2-MIRKO. Na donjim slikama je usporedba prvog i drugog prototipa tj. središnjih dijelova bez krila. ZVRK-ov središnji dio ima masu od 1952g a sa krilima i batkom (35Ah) 5100g dok MIRKO-ov središnji dio ima 2258g a ukupno 5220g. Površina krila ZVRK-a je 70,4dm2 a MIRKA 80,6dm2 uz naravno puno veći raspon...
Evo nije baš najurednije ali bit će dovoljno dobra i Al folija dok ne smislim nešto zgodnije. Poklopac je opet od mylara i dobro je da ne naliježe skroz...tako se komora AP-a bude ventilirala da se elektronika ne pregrije. Na ovu crveno -crnu žicu ide bat. konektor za vanjsku-dodatnu bateriju ako avion uspijem dobro podesiti i poleti barem kao ZVRK.
Sad sam "utopio" koaks od antene isto u komoru od lexana. Antena će biti montirana okomito na napadnoj ivici krila uz rub ploče. Provukao sam žice od repnih serva, senzora potrošnje, napajanja, ESC-a i dodatno još jednu za moguću vanjsku dodatnu bateriju/je koja bi se kačile na podvjesne točke ispod krila uz sam trup a za povečanje doleta. Malo je glupo što ove žice moraju prolaziti i kroz krilo ali u središnjem prostoru AP-a bi bila prevelika gužva...no budem to nekako zamaskirao...
Pozdrav i tebi DJDarky. Da stavio sam 80 A Turnigy ESC a desno je njegov feritni torus na kojem je par namotaja njegovog izvoda kojeg sam produžio žuto-crnom žicom koja se nastavlja koaksijalcem do AP. Crvena žica (+) nije potrebna u ovom slučaju. Još desno je senzor-shunt od PITLABA. Žuta-struja, bijela žica-napon i crna masa(-). Koaksijalce koristim kod dužih protežnosti radi dodatnog smanjenja smetnji.
Kad imate ovako dugačka krila dugački su i vodovi, naročito ako je VTx na vrhu krila. Zato često koristim koaksijalce...za VTx dva, jedan za video signal a drugi je napajanje. Ne čini se ali ima puno posla s nadoštukavanjima žica, lemljenjem, navlačenjem bužira...Glavni vod baterijskog napajanja je sad većeg presjeka ali je i dalje ostao vrlo dug. Mogao bi biti kraći za oko 35 cm kad bih osmislio neki sistem bajunetskog uštekavanja baterije ali to stignem osmisliti i kasnije. Zapravo u hodu moram osmišljavati puno toga pa mi to oduzima vrijeme...Pitot cijev sam sad smjestio/pričvrstio malo drugačije, senzor potrošnje je smješten gotovo kao i prije a kamerica je sad na lijevom rubu središnjeg krila. Sad se već sve može sklopiti u cjelinu...
Napravio sam raspored i posložio sve dijelove AP/OSD,DLRx,GPS,senzore(temp-in i ext, pitot),tipke i DC/DC (12V,5V)konverter.Najvažnije je staviti ispod AP/OSD antivibracijsku spužvicu. Sam AP/OSD zalijepljen je na nju dvostrano ljepljivim pločicama za serva a ostali sklopovi su "začičkani". Sve je povezano tako da sam mogao napraviti osnovna podešenja i konfiguriranja(natočio sam najnoviji firmware 2.71d https://www.pitlab.com/fpv-system/download.html) AP/OSD-a kao i DLRx-a i stanice. Dodao sam i dva serva za indikaciju dal stvar kopa. Ima zaista dosta posla s podešavanjima i konfiguriranjima...malo je zeznuto kalibrirati dodatni temp. senzor ali našao sam upute i za to. Zgodna je stvar da mi je tako sve na toj ploči lexana koja će se poslije jednostavno uklopiti u krilo...trebat će samo spojiti serva,kamericu i VTx plus serva, senzor potrošnje i ESC iz trupa u AP. Ostaje još za spojiti senzor potrošnje-zato na OSD-u još nema prikaza napona,struje,potrošnje pog. baterije.Treba se još pozabaviti i sa mnogim postavkama vezanih za let u meniju ali dio toga se rješava u hodu nakon puno probnih letova...Inače AP/OSD može biti u pogonu a istovremeno spojen i na PC pa se sve promjene rasporeda telemetrijskih podataka odmah vide i na tv monitoru.
Inače ukupna masa mu je sad sa svime 5232g i neznatno je teži od ZVRK-a pa bi bacanje iz ruke trebalo biti jednako...Samo da se vrijeme više smiri i da nađem vremena...