ovako..zanima me sljedece vezano uz CG
vec jako jako dugo pokusavam shvatiti ali nikako
CG je je zapravo mjesto u kojem je avion uravnotezen
zanima me zasto je uvijek CG smjesten na podrucju krila aviona??
zasto nije recimo u sredini trupa ili bilo gdje drugdje?.zasto uvjek u podrucju krila??
ako bi radil model prema nekim svojim nacrtima,tj. iz glave, gdje bih trebao racunati da mi bude CG???
hvala
cijela priča se komplicira kada shvatiš da imaš 'dva' CG-a,
jedno ispod desnog, jedno ispod lijevog krila. :D
a tek da ako ih spojiš linijom... i prst staviš di ta linija siječe trup.
možeš model držati i na jednome prstu ako nije pretežak. ???
ako nisi nešto krivo radio na modelu, onda je lijeva strana jednako teška kao i desna,
pa nema potrebe stalno to provjeravati.
dovoljno je na livadi nakon ubacivanja pune batke samo provjeriti cg u odnosu naprijed/nazad,
zato se prstima model podigne ispod krila. jer ga je teže držati u jednoj točki.
pogotovo jer je trup ispod dosta ispod krila i sva masa je iznad... pa kao da držiš biljarsku kuglu na olovci...
imaš razne online kalkulatore za cg po obliku krila,
http://fwcg.3dzone.dk/ (http://fwcg.3dzone.dk/)
http://www.scaleaero.com/CG_Calculator.htm (http://www.scaleaero.com/CG_Calculator.htm)
neko pravilo je na prednjoj trećini krila.
koji model radiš, vidim da se raspituješ o servo konektorima, CG-u itd...
hvala na objasnjenju ;)
to kuzim da imas dva CG-a,jednog ispod ljevog i desnog krila..
a naravno kuzim da je ubiti samo jedan CG kod aviona a to je onaj u sredistu ;D
ne radim niti jedan model za sad ali imam u naumu neki početnički..jos neznam koji..
opcenito me zanimaju te stvari..bolje se unaprijed upoznati s nekim stvarima ;)
hvala na objasnjenju ;)
to kuzim da imas dva CG-a,jednog ispod ljevog i desnog krila..
a naravno kuzim da je ubiti samo jedan CG kod aviona a to je onaj u sredistu ;D
kak onda pitaš zašto je cg uvijek na krilu a ne na trupu? :o
pa da...ali pital sam zasto je to uvijek tak?? kuzis
sorry ak sam malo nerazumno posatavil pitanje ;)
CG se često nalazi kod krila iz razloga što su krila jedna od većih/težih površina aviona, samim time centar gravitacije se mora nalaziti više manje kod krila ovisno o poziciji motora na trupu itd. CG je ništa manje nego jednostavno mjesto na kojem je centar cijelokupne težine/mase modela.
nadam se da ti je od pomoći.
CG se često nalazi kod krila iz razloga što su krila jedna od većih/težih površina aviona, samim time centar gravitacije se mora nalaziti više manje kod krila ovisno o poziciji motora na trupu itd. CG je ništa manje nego jednostavno mjesto na kojem je centar cijelokupne težine/mase modela.
nadam se da ti je od pomoći.
:D :D
450expert, ako već nisi, onda moraš odmah u književnike...
D.
hvala na objasnjenju ;)
to kuzim da imas dva CG-a,jednog ispod ljevog i desnog krila..
a naravno kuzim da je ubiti samo jedan CG kod aviona a to je onaj u sredistu ;D
kak onda pitaš zašto je cg uvijek na krilu a ne na trupu? :o
Nisam siguran a nemam vremena momentalno da provjerim
ali cini mi se da Modeli i Avioni tipa "Patka" CG imaju na Trupu ?
Pozz, iv
recimo [attachimg=1] ovaj nema ;)
recimo [attachimg=1] ovaj nema ;)
Gradjanine,
to je standardno kod Aviona i Modela
ALI Modeli i Avioni tipa "PATKA"
Canard - BD i slicni, tu je CG ima drugaciji polozaj
Pozz, Iv
recimo [attachimg=1] ovaj nema ;)
zac za ovaj model moras imat tanke prste za trup
Vidim da je ovo tema za nabijanje postova.. pa ajde da zagnojim i ja malo...
Daklem na modelu aviona, kao i na avionima u punoj veličini, bez obzira da li je patka, šljuka ili koja druga živina, i bez obzira na konfiguraciju zrakoplova( dvokrilac, leteće krilo, kanard i slično....) postoje dvije točke koje su usko vezane jedna uz drugu i određuju letačke osobine zrakoplova. ( da se razumijemo.. ne postoje SAMO dvije, ali da se držim teme). Jedna je težište, znači točka u kojoj djeluje težina zrakoplova koja zrakoplov vuče dolje, a druga je hvatište sile uzgona koja diže model prema gore. E sad, pošto krilo zrakoplova daje najveći dio uzgona, onda je i logično da je hvatište uzgona u području krila, gdje točno... to ovisi o konfiguraciji uzgonskih površina... da bi model bio aerodinamički uravnotežen težište mora biti malo ispred hvatišta uzgona. zašto?.. hm to je predmet za daljnu raspravu.... uglavnom zato je težište u najvećem broju slučajeva u području krila.....
I onako odokativnom metodom bude na prvoj trećini krila.. ( ako model ima pravokutna krila poput cesne, pajpera i sličnih modela)
P.S. na prvoj trećini.... tj na 30 % oprostite na nejasnoći....
Vidim da je ovo tema za nabijanje postova.. pa ajde da zagnojim i ja malo...
Daklem na modelu aviona, kao i na avionima u punoj veličini, bez obzira da li je patka, šljuka ili koja druga živina, i bez obzira na konfiguraciju zrakoplova( dvokrilac, leteće krilo, kanard i slično....) postoje dvije točke koje su usko vezane jedna uz drugu i određuju letačke osobine zrakoplova. ( da se razumijemo.. ne postoje SAMO dvije, ali da se držim teme). Jedna je težište, znači točka u kojoj djeluje težina zrakoplova koja zrakoplov vuče dolje, a druga je hvatište sile uzgona koja diže model prema gore. E sad, pošto krilo zrakoplova daje najveći dio uzgona, onda je i logično da je hvatište uzgona u području krila, gdje točno... to ovisi o konfiguraciji uzgonskih površina... da bi model bio aerodinamički uravnotežen težište mora biti malo ispred hvatišta uzgona. zašto?.. hm to je predmet za daljnu raspravu.... uglavnom zato je težište u najvećem broju slučajeva u području krila.....
I onako odokativnom metodom bude na prvoj trećini krila.. ( ako model ima pravokutna krila poput cesne, pajpera i sličnih modela)
U svakom slucaju na PRVOJ TRECINI ?
malo nazad,recimo na drugoj trecini ili ca. 60% ?
Vidim da je ovo tema za nabijanje postova.. pa ajde da zagnojim i ja malo...
Molim, molim, ja držim autorska prava na pojam 'zagnojiti malo' .. :D :D
da bi model bio aerodinamički uravnotežen težište mora biti malo ispred hvatišta uzgona. zašto?.. hm to je predmet za daljnu raspravu.... uglavnom zato je težište u najvećem broju slučajeva u području krila.....
I onako odokativnom metodom bude na prvoj trećini krila.. ( ako model ima pravokutna krila poput cesne, pajpera i sličnih modela)
To je OK za leteće krilo, no za ostale slućajeve 'običnih aviona' stvari stoje malo drugačije, vidjeti sliku: autor je Martin Happerle koji je ujedno i autor poznatih MH-profila, kod nas poznatog MH43 koji u zadnje vrijeme letimo na Zagiju.
UZ poznavanje eng. jezika tekst ispod slika tumači situaciju aviona sa stabilizatorima i letećeg krila, tj, odnos CG i centra (hvatišta) uzgona.
Damir
hvala na objasnjenju ;)
to kuzim da imas dva CG-a,jednog ispod ljevog i desnog krila..
a naravno kuzim da je ubiti samo jedan CG kod aviona a to je onaj u sredistu ;D
kak onda pitaš zašto je cg uvijek na krilu a ne na trupu? :o
Nisam siguran a nemam vremena momentalno da provjerim
ali cini mi se da Modeli i Avioni tipa "Patka" CG imaju na Trupu ?
Pozz, iv
da ,u pravu si Ivane, jedino patka ima težište na trupu,ja sam patku napravio, pa dosta znam patkinom cgu.
Damire,
CG i AC po meni su konstruktivne Tocke,
ja se oslanjam potpuno na praksu a i ti vjerujem takodjer,
za nas je vazan CG i njegov polozaj koji nije uvijek na 1/3
Naravno uz dužno poštovanje kolegi Diogenu na njegovoj kovanici "gnojenja", ako već treba kopirati nekog.. onda kopiram bolje od sebe :)
Koliko sam ja shvatio baveći se letjelicama... zapravo je svejedno radi li se o letećem krilu ( zagiju) ili konvencionalnom avionu ( krilo naprijed.. stabilizatori iza)
U oba slučaja težište je ispred hvatišta uzgona, razlika je samo u načinu uravnoteženja.. tj kod konvencionalnog aviona ravnotežu daje horizontalac, a kod zagija to mora raditi profil krila ili vitoperenje vrhova krila jer nema horizontalca.
Težište ispred hvatišta uzgona pogotovo je bitno kod jedrilica jer osigurava pogon jedrilici
kod kanard izvedbe je situacija u suštini ista, samo je horizontalac i uzgonska površina jer poništava moment krila djelujući prema gore. .
Također se slažem da su obje točke konstruktivne i da se može čisto praktično odrediti najbolji položaj i razmještaj opreme u modelu.
Ja nisam rekao da je težište uvijek na 1/3, nego da je kod modela poput cesne i sličnih visokokrilaca na tom mjestu.
No nije na odmet malo pripaziti na lokacije tih konstruktivnih točaka prije ugradnje opreme i konačnih položaja komponenti aviona... Pogotovo kod natjecateljskih modela kod kojih je svaki gram olova koji treba dodati, gram previše.... i često se isti efekt može dobiti smještanjem krila malo naprijed ili nazad...
To je moje mišljenje..... i nikome ga ne namećem.....
Pogledajmo problematiku sa drugačijeg stajališta... misli da je projektantima recimo jumbo jet-a bilo bitno kako će rasporediti krila stabilizatore i ostalo, iako su mogli sagraditi avion i onda ga uravnotežiti recimo betonom.....
E sad sam ga fakat udavio....
:-[
Moj prvi post je bio namjenjen razumijevanju lokacija konstruktivnih točaka i njihov utjecaj na model.. a ne empirijsko određivanje lokacije istih...
K.
Težište ispred hvatišta uzgona pogotovo je bitno kod jedrilica jer osigurava pogon jedrilici
Upravo suprotno, jer tada bi se jedrilica sunovratila nosom prema zemlji, objašnjenje imaš na onoj slicu u prethodnom mom postu. Imam neke jedrilice kojima je težište na točno 53% od prednje ivice: lete jako dobro, neke su i pobjeđivale na tekmama (ne u mojim rukama jer ja sam jubito-pilot). ;)
E sad sam ga fakat udavio....
:-[
Nisi, ovo je rasprava....
Damir
Ne sumnjam da je tako.. i da je jedilica sa takvom postavom podešena maksimalno dobro i za izvlačenje i najmanjeg nagovještaja termike i ostalih stanja atmosfere.
Ako je težište toliko natrag samo pokazuje da horizontalac ima dosta udjela u ukupnom uzgonu... i samim time se i hvatište uzgona nalazi prema nazad...
Ili je profil krila profil sa manjim momentom...
K.
Ako je težište toliko natrag samo pokazuje da horizontalac ima dosta udjela u ukupnom uzgonu... i samim time se i hvatište uzgona nalazi prema nazad...
K.
Najbolje je stvar ovako predstaviti: CG je jedna točka u kojoj model možeš objesiti , recimo na strop radione i on će zadržati vodoravan položaj (ako tako želimo). E sada, zrak miruje, aerodinamičke površine ne služe ničemu ! Kada se zrak počne gibati, tj. model se kreće nekom brzinom aerodinamičke površine djeluju i okreću model na razne stane oko te točke.
Prema tome, ako gledamo težište 'na 1/3 krila' ono je okretanje modela oko poprečne osi u horizontalnoj ravnini, pa može iči nosom gore ili dole ili ravno. Ako bi težište bilo ispred centra (hvatišta) potiska, model bi se okretao oko poprečne osi nosom prema dole (poprečna os je zapravo os težišza) i bio bi potreban 'negativni uzgon' na horizontalcu da ga izravna.
Suprotno tome, ako je CG iza centra potiska, povećanjem brzine gibanja povećava se i uzgon (do jedne određene brine) i model ide nosom prema gore, a rep - horizontalni stabilizator to kompenziora svojim uzgonom i tijme je veća iskoristivost .
Ukratko, CG je jedna točka ili os oko koje djeluju aerodinamičke sile kod kretanja zraka i ako se model kreće ravno, postignut je ekvilibrij.
Osim ovog težišta na poprečnoj osim modela postoje i težišta na uzdužnoj osi modela i mora se nalaziti točno u sredini modela (tlocrt ! ) jer će inače model imati tendenciju skretanja lijevo ili desno. I naravno, postoji težište i na vertikalnoj osi pa modelari obično govore da neki model ima 'nisko' ili visoko' težište. Modeli sa niskim težištem obično bi trebali biti stabilniji, pa se tako olovni uteg za balansira stavlja što niže.
Postoje i modeli kojima je CG= centru potiska, no to ću ostaviti drugima da samo zaključe kakvi su to modeli ! (nije teško ;) )
Damir
recimo [attachimg=1] ovaj nema ;)
Gradjanine,
to je standardno kod Aviona i Modela
ALI Modeli i Avioni tipa "PATKA"
Canard - BD i slicni, tu je CG ima drugaciji polozaj
Pozz, Iv
neznam kaj je standardno no pitao je zakaj uvijek na krilu ja pokazah da nije ;)
al da volim ovakve teme, o da...jer nikako drugacije nebi kao neznalica saznao ovakve stvari..od modela stila gradnje tezista nacina upravljanja bla bla..thx znalcima, to mi upravo treba da polovim ono kaj mi fali..lepo je mazit rucice stanice i letat no zakaj to sve leti vec je malo teze shvatiti..al zato je tu freakova ekipa ;D
super ste se raspisali ;)
da je to za pocetnika kao sto sam ja malo teze shvatiti,to je tocno.
hvala kaj ste mi malo pojasnili pojam o CG-u
puno je lakse nesto takvoga shvatiti uz sliku i osobu koja ti to uzivo moze pokazati
ubiti kolko sam shvatio,ako sam dobro,sve te točke kao sto su CG pa neutralne tocke i tak dalje one se zapravo preračunavaju tako da u samome pocetku,tj. kad je avion ili model u izradi da se sve svede na što manju težinu aviona ili modeal a uz što vecu efikasnost
kao sto je netko napomenuo,moglu su napraviti boinga bezveze a onda bu dodavati betonske blokove da ga ustabile
ako sam pogresno shvatio,oprostite ;)
Ako je težište toliko natrag samo pokazuje da horizontalac ima dosta udjela u ukupnom uzgonu... i samim time se i hvatište uzgona nalazi prema nazad...
K.
Najbolje je stvar ovako predstaviti: CG je jedna točka u kojoj model možeš objesiti , recimo na strop radione i on će zadržati vodoravan položaj (ako tako želimo). E sada, zrak miruje, aerodinamičke površine ne služe ničemu ! Kada se zrak počne gibati, tj. model se kreće nekom brzinom aerodinamičke površine djeluju i okreću model na razne stane oko te točke.
Prema tome, ako gledamo težište 'na 1/3 krila' ono je okretanje modela oko poprečne osi u horizontalnoj ravnini, pa može iči nosom gore ili dole ili ravno. Ako bi težište bilo ispred centra (hvatišta) potiska, model bi se okretao oko poprečne osi nosom prema dole (poprečna os je zapravo os težišza) i bio bi potreban 'negativni uzgon' na horizontalcu da ga izravna.
Suprotno tome, ako je CG iza centra potiska, povećanjem brzine gibanja povećava se i uzgon (do jedne određene brine) i model ide nosom prema gore, a rep - horizontalni stabilizator to kompenziora svojim uzgonom i tijme je veća iskoristivost .
Ukratko, CG je jedna točka ili os oko koje djeluju aerodinamičke sile kod kretanja zraka i ako se model kreće ravno, postignut je ekvilibrij.
Osim ovog težišta na poprečnoj osim modela postoje i težišta na uzdužnoj osi modela i mora se nalaziti točno u sredini modela (tlocrt ! ) jer će inače model imati tendenciju skretanja lijevo ili desno. I naravno, postoji težište i na vertikalnoj osi pa modelari obično govore da neki model ima 'nisko' ili visoko' težište. Modeli sa niskim težištem obično bi trebali biti stabilniji, pa se tako olovni uteg za balansira stavlja što niže.
Postoje i modeli kojima je CG= centru potiska, no to ću ostaviti drugima da samo zaključe kakvi su to modeli ! (nije teško ;) )
Damir
Potpisujem sve navedeno....
Upravo to sam i htio reći u prvom svom postu, no izgleda da se nisam baš dobro "odrazio"
Najbolje je stvar ovako predstaviti: CG je jedna točka u kojoj model možeš objesiti , recimo na strop radione i on će zadržati vodoravan položaj (ako tako želimo). E sada, zrak miruje, aerodinamičke površine ne služe ničemu ! Kada se zrak počne gibati, tj. model se kreće nekom brzinom aerodinamičke površine djeluju i okreću model na razne stane oko te točke.
Točno!
Ukratko, CG je jedna točka ili os oko koje djeluju aerodinamičke sile kod kretanja zraka
Mislim da bi za ovo dobio 1 kod mog profesora iz aerodinamike u srednjoj školi!
Postoje CG ilitiga centar gravitacije i model možeš objesiti u toj točci kao što si i napisao , a postoji i CP ili AC - centar pritiska; aerodinamički centar, ima više naziva, e to je centar u kom djeluju sve aerodinamičke sile u letu aviona, i za razne oblike aviona je na različitim mjestima! Ukoliko je centar težišta ispred aerodinamičkog centra, avion( jedrilica, model , bilo kaj) je stabilan( koliko ispred, opet ovisi o obliku) , a što se više težište približava aerodinamičkom centru stvar postaje nestabilnije, zato je kod akrobatskih aviona težište više "otraga" pa ih je puno lakše " vrtiti" na sve strane nego ako je naprijed, a isto je tako i kod tvoje natjecateljske jedrilice, pošto je težište više nazad, nestabilnija je i osjetljivija na termiku, i osjeti svaki "balončić"
Eto da malo i ja zagnojim :)
Ukratko, CG je jedna točka ili os oko koje djeluju aerodinamičke sile kod kretanja zraka
Mislim da bi za ovo dobio 1 kod mog profesora iz aerodinamike u srednjoj školi!
Postoje CG ilitiga centar gravitacije i model možeš objesiti u toj točci kao što si i napisao , a postoji i CP ili AC - centar pritiska; aerodinamički centar, ima više naziva, e to je centar u kom djeluju sve aerodinamičke sile u letu aviona, i za razne oblike aviona je na različitim mjestima! Ukoliko je centar težišta ispred aerodinamičkog centra, avion( jedrilica, model , bilo kaj) je stabilan( koliko ispred, opet ovisi o obliku) , a što se više težište približava aerodinamičkom centru stvar postaje nestabilnije, zato je kod akrobatskih aviona težište više "otraga" pa ih je puno lakše " vrtiti" na sve strane nego ako je naprijed, a isto je tako i kod tvoje natjecateljske jedrilice, pošto je težište više nazad, nestabilnija je i osjetljivija na termiku, i osjeti svaki "balončić"
Eto da malo i ja zagnojim :)
Slažem se , krivo sam se izrazio ! :( !
Htio sam naglasiti upravo one tri osi oko kojih se zrakoplov okreće pod djelovanjem aerodinamičkih sila koje postoje u letu i koje stvaraju AC : upravo kombinacijom svojstava aerodinamičkih površina i djelovanjem sila generiraju se svojstva promatranog modela zrakoplova - upravo onako kako si i sam napisao!
Slika:
[attachimg=1]
BTW, gnojenje u ovoj temi je poželjno ! :D
Damir
Dečki nemojte me izazivat da se i ja uključim >:( :D
Najbolje je stvar ovako predstaviti: CG je jedna točka u kojoj model možeš objesiti , recimo na strop radione i on će zadržati vodoravan položaj (ako tako želimo). E sada, zrak miruje, aerodinamičke površine ne služe ničemu ! Kada se zrak počne gibati, tj. model se kreće nekom brzinom aerodinamičke površine djeluju i okreću model na razne stane oko te točke.
Točno!
Ukratko, CG je jedna točka ili os oko koje djeluju aerodinamičke sile kod kretanja zraka
Mislim da bi za ovo dobio 1 kod mog profesora iz aerodinamike u srednjoj školi!
Postoje CG ilitiga centar gravitacije i model možeš objesiti u toj točci kao što si i napisao , a postoji i CP ili AC - centar pritiska; aerodinamički centar, ima više naziva, e to je centar u kom djeluju sve aerodinamičke sile u letu aviona, i za razne oblike aviona je na različitim mjestima! Ukoliko je centar težišta ispred aerodinamičkog centra, avion( jedrilica, model , bilo kaj) je stabilan( koliko ispred, opet ovisi o obliku) , a što se više težište približava aerodinamičkom centru stvar postaje nestabilnije, zato je kod akrobatskih aviona težište više "otraga" pa ih je puno lakše " vrtiti" na sve strane nego ako je naprijed, a isto je tako i kod tvoje natjecateljske jedrilice, pošto je težište više nazad, nestabilnija je i osjetljivija na termiku, i osjeti svaki "balončić"
Eto da malo i ja zagnojim :)
Nisde, da i ja pokusam da malo zagnojim,
malo sam se zamislio na ovome sto si napisao,
da li se nisi dobro izrazio,moze biti ali Damir je i suvise brzo rekao da je pogrijesio a nije,
nas prakticare,nas koji letimo zanima CG dog centar potiska ili AC je u drugom planu,
ovisno o Kategoriji koju letimo, RC ili bilo koju Slobodnoletecu Klasu,ovisno o jednom od to dvoje je i polozaj CG
godinama sam letio Slobodno Letece i CG uvijek izmedju 50-65 % a to jer ti Modeli su u letu Autostabilni sto kod slobodnjaka mora da bude,
pokusaj letiti RC sa CG dalje od 33%, mozes ali ce to da bude tromo i lijeno po reakciji na komande nevjerovatno,
bas zbog neophodno potrebne pokretljivosti kod RC se uzima CG na ca. 33% i Modeli sa CG u polozaju 33% nisu autostabilni u potpunosti u odnosu na Slobodnoletece, izbaceni iz ravnoteze nece se uvijek vratiti u normalan polozaj leta,
dalje,tko je slijedeci ?
Pozz, Iv
Evo mene opet!
Ipak mislim da sam u pravu!:
http://www.aerostudents.com/files/flightDynamics/theAerodynamicCenter.pdf (http://www.aerostudents.com/files/flightDynamics/theAerodynamicCenter.pdf)
a pod 3.2 kaže:
3.2 The position of the center of gravity
We just saw that, to have a stable aircraft, we should have dCmcg/d < 0. It turns out that the position
of the CG is very important for this. To see why, we differentiate equation (2.6) with respect to . We
find that
dCmcg
d
= dCN
d
xcg − xac
¯c
. (3.1)
In general, dCN/d > 0. So, to have a stable aircraft, we must have xcg − xac < 0. The aerodynamic
center should thus be more to the rear of the aircraft than the CG. (This is also why airplanes have a
stabilizing horizontal tailplane: It moves the aerodynamic center to the rear.)
Niste vi mene dobro Ivane shvatili!
Tako da Ivane znači da je na slobodnjacima aerodinamički centar vjerojatno kod izlazne ivice pa za autostabilnost stavljate cg na 55%, a kod aviona koji su upravljivi je očito aerodinamički centar više naprijed pa je i težište više naprijed da bi dobili autostabilan model! A to da je težište više nazad pa da je model nepokretniji se nebih složio; pokušajte pomaknuti nazad težište pa čete vidjeti, ja sam pokušao!
Najbolje je stvar ovako predstaviti: CG je jedna točka u kojoj model možeš objesiti , recimo na strop radione i on će zadržati vodoravan položaj (ako tako želimo). E sada, zrak miruje, aerodinamičke površine ne služe ničemu ! Kada se zrak počne gibati, tj. model se kreće nekom brzinom aerodinamičke površine djeluju i okreću model na razne stane oko te točke.
Točno!
Ukratko, CG je jedna točka ili os oko koje djeluju aerodinamičke sile kod kretanja zraka
Mislim da bi za ovo dobio 1 kod mog profesora iz aerodinamike u srednjoj školi!
Postoje CG ilitiga centar gravitacije i model možeš objesiti u toj točci kao što si i napisao , a postoji i CP ili AC - centar pritiska; aerodinamički centar, ima više naziva, e to je centar u kom djeluju sve aerodinamičke sile u letu aviona, i za razne oblike aviona je na različitim mjestima! Ukoliko je centar težišta ispred aerodinamičkog centra, avion( jedrilica, model , bilo kaj) je stabilan( koliko ispred, opet ovisi o obliku) , a što se više težište približava aerodinamičkom centru stvar postaje nestabilnije, zato je kod akrobatskih aviona težište više "otraga" pa ih je puno lakše " vrtiti" na sve strane nego ako je naprijed, a isto je tako i kod tvoje natjecateljske jedrilice, pošto je težište više nazad, nestabilnija je i osjetljivija na termiku, i osjeti svaki "balončić"
Eto da malo i ja zagnojim :)
Nisde, da i ja pokusam da malo zagnojim,
malo sam se zamislio na ovome sto si napisao,
da li se nisi dobro izrazio,moze biti ali Damir je i suvise brzo rekao da je pogrijesio a nije,
nas prakticare,nas koji letimo zanima CG dog centar potiska ili AC je u drugom planu,
ovisno o Kategoriji koju letimo, RC ili bilo koju Slobodnoletecu Klasu,ovisno o jednom od to dvoje je i polozaj CG
godinama sam letio Slobodno Letece i CG uvijek izmedju 50-65 % a to jer ti Modeli su u letu Autostabilni sto kod slobodnjaka mora da bude,
pokusaj letiti RC sa CG dalje od 33%, mozes ali ce to da bude tromo i lijeno po reakciji na komande nevjerovatno,
bas zbog neophodno potrebne pokretljivosti kod RC se uzima CG na ca. 33% i Modeli sa CG u polozaju 33% nisu autostabilni u potpunosti u odnosu na Slobodnoletece, izbaceni iz ravnoteze nece se uvijek vratiti u normalan polozaj leta,
dalje,tko je slijedeci ?
Pozz, Iv
Izgleda da sam ja opet krivo naučio..... i ne samo ja......
Onda ispada da je f-16 nevjerojatno stabilan avion.... zato i treba masu računala da ga održavaju u zraku
Kao prvo.. ne može se voditi računa o samo jednoj stvari. a i uspoređujemo kruške i jabuke.
slobodnoleteći modeli imaju težište na 50 i više posto od napadne ivice zato što je njihov horizontalac uzgonska površina, znači diže rep u zrak.
Kod pajpera horizontalac nije uzgonska površina i služi ustabiljivanju letjelice po visini.
A kod oba je težište malo ispred AC-a ili u istoj točki. model kod kojeg je obrnuto ima tendenciju propinjanja. kao ranije spomenuti f-16. to mu omogućava brze manevre, ali zahtjeva hardver koji ga održava u "normalnom" letu.
[
Nisde, da i ja pokusam da malo zagnojim,
malo sam se zamislio na ovome sto si napisao,
da li se nisi dobro izrazio,moze biti ali Damir je i suvise brzo rekao da je pogrijesio a nije,
nas prakticare,nas koji letimo zanima CG dog centar potiska ili AC je u drugom planu,
ovisno o Kategoriji koju letimo, RC ili bilo koju Slobodnoletecu Klasu,ovisno o jednom od to dvoje je i polozaj CG
godinama sam letio Slobodno Letece i CG uvijek izmedju 50-65 % a to jer ti Modeli su u letu Autostabilni sto kod slobodnjaka mora da bude,
pokusaj letiti RC sa CG dalje od 33%, mozes ali ce to da bude tromo i lijeno po reakciji na komande nevjerovatno,
bas zbog neophodno potrebne pokretljivosti kod RC se uzima CG na ca. 33% i Modeli sa CG u polozaju 33% nisu autostabilni u potpunosti u odnosu na Slobodnoletece, izbaceni iz ravnoteze nece se uvijek vratiti u normalan polozaj leta,
dalje,tko je slijedeci ?
Pozz, Iv
Izgleda da sam ja opet krivo naučio..... i ne samo ja......
Onda ispada da je f-16 nevjerojatno stabilan avion.... zato i treba masu računala da ga održavaju u zraku
Kao prvo.. ne može se voditi računa o samo o cg jer su te dvije točke usko vezane.
slobodnoleteći modeli imaju težište na 50 i više posto od napadne ivice zato što je njihov horizontalac uzgonska površina, znači diže rep u zrak, ali samim tim se i AC nalazi tu negdje.
Kod pajpera horizontalac nije uzgonska površina i služi ustabiljivanju letjelice po visini.
A kod oba je težište malo ispred AC-a ili u istoj točki. model kod kojeg je obrnuto ima tendenciju propinjanja, kao ranije spomenuti f-16 ili bolje reći svi moderni lovački avioni. to mu omogućava brze manevre, ali zahtjeva hardver koji ga održava u "normalnom" letu.
cras,
nije ti ovo sa Horizontalcem dobro,
Horizontalni Stabilizatori, postoje sa nosivim,Simetricnim i Ravna Ploca Profilom,
nosivi su sa zakrivljenim Profilom i to je samo kod Slpbodnoletecih ali i Simetricni kao i Ravna Ploca ide takodjer kod Slobodnoletecih,
to sa polozajem CG ne igra ulogu,
Napadni Kutevi,ustvari razlika napadnih Uglova utice na polozaj CG takodjer
Odustajem.....
.... nema svrhe daljnja rasprava jer kompletna nauka o aerodinamici zapravo krivo uči i ne vrijedi ništa.
.. uludo protratih 16 godina života na školu, ali neka...
K.
Odustajem.....
.... nema svrhe daljnja rasprava jer kompletna nauka o aerodinamici zapravo krivo uči i ne vrijedi ništa.
.. uludo protratih 16 godina života na školu, ali neka...
K.
neme veze, uvijek ti ostaje pivo+nogomet :D :D
Evo ovdje jedan CG kalkulator, sasvim pristojne kvalitete: CG-kalkulator (http://adamone.rchomepage.com/cg_calc.htm)
uz jednu napomenu, citiram:
For an aircraft to be stable in pitch, its CG must be forward of the Neutral Point NP by a safety factor called the Static Margin, which is a percentage of the MAC (Mean Aerodynamic Chord). Static Margin should be between 5% and 15% for a good stability
Ili poo naški :
Da bi model bio stabilan po nagibu (misli se na nagib po poprečnoj osi) CG treba biti ispred neutralne točke za tzv. safety factor koji se naziva 'statička margina': to je postotak MAC-a, tj. srednje aerodinamičke tetive. Statička margina treba biti od 5 do 15 % za dobru stabilnost.
Ovdje je vazno za shvaćanje: Neutralna točka je ona točka u koju bi trebalo postaviti CG da bi model postigao nulti ekvilibrij tj.bio autostabilan što je važno za slobodno leteće modele. Ako se CG postavi negdje unutar granica statičke margine, potrebna je korekcija za stabilizaciju modela, a to je dakle to famozno RC-letenje.Upravo zato cijenim dobre majstore FF-a, jer tu nema muljanja. kada startaš model, ako je dobro regliran sve Ok, ako nije - nema šanse da dobro leti; za razliku od nas RC-lajbeka, gdje uvijek imaš nekakve šanse ispraviti pogrešku komandama.
Damir
Nogomet ne pratim, ali sa pivom se slažem :D :D
Zapravo uvijek ostaje livada i više ili manje stabilni modeli.
Još jedno pitanje... od kud dolazi sila koja pokreće jedrilicu? pri tom mislim na kretanje naprijed.. jer da ne postoji nekakva sila koja ju vuče onda bi jedrilica letjela vertikalno dolje jer krilo ne proizvodi uzgon dok oko njega ne struji zrak, zar ne?
Gravitacija ! Ali kada se napravi rezultanta svih sila koje djeluju na jedrilicu, ona ne pada dole okomito nego se kreće prema naprijed i u totalno mirnom zraku ima neki faktor 'propadanja dole', to je finesa (glide ratio), recimo za poznati Blanik to je oko 30 (sa jednom metra visine doleti 30 metara daleko, teoretski). Kod vrhunskih jedrilica, recimo recentni modeli ASW to je i preko 60 !
Damir
ok .. znam ja što je finesa.... ali razmotrimo sad ovako.....
znači model je autostabilan, tj. težište cijelog sistema je poklopljeno sa neutralnom točkom. gravitacija djeluje vertikalno dolje i uvijek samo dolje....
uzgon djeluje gore i uvijek samo gore.
znači izbacimo model nekom početnom brzinom i on u penjanju savladavajući otpor i gravitaciju dosegne neku visinu... i tamo se ustabili, jer je autostabilan, a to znači da se nakon bilo kakvog djelovanja sile vraća u vodoravan položaj.
i sad je model na određenoj visini, vodoravan, brzina mu je 0 jer na njega djeluje i otpor i prije ili kasnije mora se zaustaviti.... znači u modelu mora biti nešto što uzrokuje neravnotežu kako bi osiguralo tu vodoravnu komponentu dok model propada....
E sad dolazimo do onog što cijelo vrijeme tupim...... znači ako je težište modela CG malo ispred hvatišta uzgona AC onda moment oko poprečne osi koji taj spreg daje tjera jedrilicu na pikne nosom prema dolje i tako krene propadati... u tom trenutku jedilica postigne neku brzinu zrak počne strujati preko krila i horizontalca i horizontalac počne djelovati i ustabiljivati let jedrilice.. naravno horizontalac djeluje na puno većem kraku pa ne treba neku veliku silu. i upravo ta borba između momenta koji daje težište i momenta koji proizvodi horizontalac daje horizontalni pomak jedrilice...
K.
Kretanje modela je rezultanta sila: vučna sila (motor) je suprotstavljena otporu , gravitacija je suprotstavljena uzgonu. Kod jedrilice je vučna sila gravitacija, tj. ona ga vuče dole, ali djelovanjem aerodinamičkih površina rezultanta sila je kretanje prema naprijed uz neku finesu, propadanje.
Kada bi neki model jedrilice odnio na visunu u balonu koji miruje i jednostavno je ispustio rukama bez da je baciš i daš joj početnu brzinu, ona bi počela padati nosom prema dole: povećanjem brzine počele bi djelovati aerodinamičke površine, stvorilo bi se djelovanje sila i jedrilica bi polako počela letiti, doduše za očekivati bi bilo da počne pumpati i sada ovisno o tome kako je reglirana (CG i neutralna točka) to pumpanje bi se moglo smiriti ako je adekvatno reglirana i nastavila bi letjeti. Ovaj eksperiment sam jednom zaista izveo i žrtvovao dva mala klizača ispustivši ih iz kabine žičare.
Prije godinu dana, multirotorom smo podigli Zagija (Zagi bez motora - jedlilica) na izvjesnu visinu i tamo u mirovanju otkvačili, Zagi se sunovratio, no ubrzo je postigao brzinu pri kojoj su aerodinamiček površine počele djelovati i moglo se sa njime upravljati i jedriti. Multija je vozio Jazavac, a Zagija Joža, zanimljiv eksperiment..
Damir
upravo tako Damire.. znači bez brzine.. model uvijek pada na nos... inače smo u problemu.... a zašto pada na nos? jer mu je težište ispred neutralne točke.... inače bi padao vodoravno dolje....
Fino ste ga nagnojili :D
Taj eksperiment se da postići i dosta jednostavnije, jednostavno model dovedeš do stalla (recimo iz vertikalnog penjanja) i promatraš kaj se događa kad postane statičan. Jednostavno uvijek ode na nos (bez inputa na komandama)
Fino ste ga nagnojili :D
Mi znamo 'fino' gnojiti ! :D :D
Ovdje je foto-report spomenutog eksperimenta:
http://www.flyfreak.net/mjesta-za-letenje/domovinski-most/msg39720/#msg39720 (http://www.flyfreak.net/mjesta-za-letenje/domovinski-most/msg39720/#msg39720)
Damir
Pa ovo je zakon!
Trebalo bi više takvih "eksperimenata" :) Recimo neki poveći avion vuče RC raketoplan :)
Pokus je super... e sad za nastavak gnojidbe a u duhu teme ide pitanjce.. kako bi model padao u tom trenutku da mu je težište iza centra uzgona? najbolje bi bilokad bi se našli na nekoj livadi pa uz već spomenuto pifce probali sve te varijacije.... i do trećeg tekućeg kruha bi se definitivno složili :D :D :D..
K.
Mislim da bi padao kao list (gnojim i nabadam) - ovisno o tome koliko je CG iza centra uzgona. Što više iza, više bi padao "na rep"
Ak nije tak, molim ispravku :)
Skoro isto, dok model ne dobije neku brzinu, centar potiska, ako i postoji, je tko zna gdje ... sve dok padom ne postigne neku brzinu kada se sile razmašu :D
(http://www.grc.nasa.gov/WWW/k-12/airplane/Images/cp.gif)
BTW, nije dobro da se na livadi odmah složimo: tako pak neslaganjem možemo povećati konzumaciju pivkana !
Damir
Molim da se više ne linkaju baljezgarije koje su načmrljili na papiru nekakvi tamo NASA-ini i slični "inženjeri" i "stručnjaci", nek se oni registriraju na flyfreak pa možda nešto i nauče :D
Točno Robi,padal bi na rep!
Diogen,ovaj raspored sila ti važi kad je moving fluid u smijeru srelice,a ona je odnaprijed u odnosu na aeroprofil,ako bi bila odozdo(znaci kad ga baciš íz balona) , onda bi cp bio na drugom mjestu,a ako je ct iza,padal bi na rit! Ova slika je ok kad promatraš samo sile na aeroprofil,al ti imas još i rep i trup,pa to podosta mijenja stvari,čak ni na zagiju to nije jednostavno jer krilo ide u deltu i ima različitu dubinu po rasponu pa moras tražiti rezultantu sila!
Kaj se tiče rcraketoplana,moramu svog servače ugraditi pa možemo probati iako bi ja rađe s raketnim motorom! :)
raketni motor.... ;D
E sad već ulazimo u teoriju letenja malo dublje......
jupiiiiii.....
vezano uz pifce... broj je bio orijentacijski samo.... a i normativ je bitan... nije isto 3 pive od pola litre ili tri pifice iz plastične boce od 2 l. :)
iako je količina nebitna. bitno da teče....
K.
I dok čitam ovu temu i postove stalno mi u podsvjesti odzvanja ona mantra koju sam čuo kad sam počeo sa ovom bolešću od modelarstva..... a ide nekako ovako..... " Model sa težištem previše naprijed leti loše..... model sa težištem previše iza ne leti...."
" Model sa težištem previše naprijed leti loše..... model sa težištem previše iza ne leti...."
A model bez težišta je u bestežinskom stanju ;)
D.
Ja sam imao jednog Zagija s težištem jako iza, ono prilično ekstremno iza :)
Na punom gasu je s elevonima full prema dolje penjao, ali je zato jedrio ko curica. Kad sam stavio težište još cm iza, nije letio uopće :)
E sad već ulazimo u teoriju letenja malo dublje......
jupiiiiii.....
vezano uz pifce... broj je bio orijentacijski samo.... a i normativ je bitan... nije isto 3 pive od pola litre ili tri pifice iz plastične boce od 2 l. :)
iako je količina nebitna. bitno da teče....
K.
I dok čitam ovu temu i postove stalno mi u podsvjesti odzvanja ona mantra koju sam čuo kad sam počeo sa ovom bolešću od modelarstva..... a ide nekako ovako..... " Model sa težištem previše naprijed leti loše..... model sa težištem previše iza ne leti...."
crash
zavisi sto hoces,
Akrobatsko Letenje i ziv Model, Teziste naprijed, 33 %
Termicko Letenje nazad 55-65 %
time sto za Teziste nazad i Koncepcija Modela mora biti prilagodjena !
3D modeli također imaju težište poprilično iza! Čak možda i više nego jedrilice
da robi,to potvrdujem jer se upoznajem s odlikama 3d letenja i ko prvo za 3d vise manje kazu da se s cgom igra na nacin da ga se po ukusu letaca gura iza.
za mog leptira kazu ako je akro letenje onda cg u normali a za 3d iza..iako neznam kako to napraviti osim utegom jer je nevjerojatno nose heavy ::)
OMG, Žac se slaže sa mnom! :D
Ideš danas letit s tim, došel bi vidjet možda :) Baš me interesira kak to ide
3D modeli također imaju težište poprilično iza! Čak možda i više nego jedrilice
ja o 3D nemam POJMA,
samo znam da postoje,nista vise !
Šteta bi bilo da prekinemo ovaj gnojidbeni lanac.... :D
Dakle, dosjetio sam se: model ispušten na visini pri nultoj brzini gibanja zraka (dakle bonaca) pada balističkom putanjom dok se ne pojavi bilokakvo aerodinamičko djelovanje njegovih površina !
Dakle - determalizacija je takav primjer - za vrijeme leta izaziva se nagli deep stall, uzgon se slomi i model počinje padati poput padobrana, dok god je rep u položaju determalizacije. Ako bi rep nakon staliranja bio vraćen u 'radni' položaj, model bi se zaletio naprijed i stabilizirao se /nebi se stabilizirao ovisno o konstrukciji i podešavanju.
Na sljedećem jubitou (molim preskočiti na 1:00) vidi se deep stall i skoro okomito padanje jedrilice: pri pada rotira oko okomite osi što je posljedica nejednakog vitoperenja uški ( ''warp'' vanjska dobiva izvjesni negativni kut kako bi lakše piknula i usisala se u termiku )
http://www.youtube.com/watch?v=4dIjMnWqIMg (http://www.youtube.com/watch?v=4dIjMnWqIMg)
Damir
Eto lukav način za provjeru dosadašnjih napisa na ovoj temi. znači treba samo izračunati lokaciju AC-a i onda pomicanjem težišta vidjeti u kojem slučaju će model proletjeti
Ujedno i dobra lekcija za neke buduće škole modelarstva... jer će tako polaznicima biti na zoran način objašnjeno zašto je težište baš tu gdje je....