Topic: Kapacitori prije ESC-a? (Read 4785 times) previous topic - next topic

@Kreso
Još puno čitati o struji, ne znam, sorry

Gle,najbolje nemoj nista napravit.Spoji kako je tvornicki i nemres fulat.Vec vidim da cemo i SWR metar uplest u pricu tj. spajat izmedju ESCa i baterije radi prilagodbe.Probao sam ali neka svatko radi kako mu je volja.

Actually zavrsio sam pricu na ovu temu.

LP

Kreso

Da bi ESC pregorio zbog dužih žica neke stvari se moraju potrefiti, inducirana struja zbog impulsnog pražnjenja mora imati veći napon od probojnog na MOSFET-ima, da bi se to dobilo vodić treba zarezonirati, a dali će se ta rezonancija dogodit ovisi o frekvenciji impulsa kroz vodić, o amplitudi, o dužini i debljini vodića (induktivitet), dali je ispleten ili ne, o temperaturi vodića, o struji...
Ali ono što će se uvijek pojaviti je ripple noise, drugim riječima, napon na bateriji, u vodićima i na samom ulazu u ESC će dok motor radi i pogoni izgledati na osciloskopu nazubljeno a ne ravna linija. Ripple šum kako ga neki nazivaju dakle ima neku svoju amplitudu koja se povečava s povečanjem potrošnje. Doduše ta amplituda je manja ako je unutarnji otpor izvora manji (također i vodića), taj ripple ako ima dovoljnu amplitudu i brzinu kroz vodić (induktivitet) može ovisno o svemu drugom navedenom potaknit rezonanciju i njezine neželjene posljedice na elektroniku, ako primjetite da se na ESC-u elektroliti na ulazu dosta griju u radu ili su se kapice napuhnile s vremenom to znaći da su imali jako puno posla sa peglanjem ripple-a a vjerovatno nisu bili dovoljno dimenzionirani za peglanje/filtriranje.

To je ovo što je Krešo spominjao: svaki impuls koji MOSFET-i "povuku" se prelomi preko izvora manjeg unutarnjeg otpora a to su u tom trenutku elektroliti na ulazu ESC-a, taj impuls dok traje na elektrolitima poruši napon, kada prestane njegovo trajanje napon na elektrolitu se oporavlja tj. elektrolit se puni i izjednačava sa izvorom večeg unutarnjeg otpora (baterija + vodići). Razlika za koju impuls poruši napon na elektrolitu je amplituda ripple-a, ako je ta amplituda velika, npr 0,5V je mnogo i ako je frekvencija impulsa npr 30kHz to znači da će taj elektrolit promjenit svoj potencijal 30000 puta u sekundi u rasponu npr 11,5-12V to izaziva dakako grijanje.

Da bi ripple bio mali elektrolit na ulazu u ESC mora biti sa što manjim unutarnjim otporom (low ESR) tako da aktivno impulsna opterečenja preuzima na sebe, ali to nije dovoljno, njegov kapacitet mora biti optimiziran tako da njegovo pražnjenje (dok impuls traje) ima blažu silaznu krivulju tako će amplituda rippla biti manja i svi ostali problemi vezani uz to će biti manji.

Nije loše napraviti filterski buffer budući da je ripple prisutan posvuda u pogonskim vodovima, ja ćesto stavljam elektrolite kod distribucije napajanja za ESC-e tako na "pola puta" promatrajući dinamički zapravo dodajem izvor koji će "uskoćiti u pomoč" elektrolitima ESC-a prije pogonske baterije rečeno lajički. Sve dok je taj ripple sveden na minimum (ispod 100mV) a idealno 25mV - to je kao SWR 1.0 

Nije stvar u gubitcima nego to da ti moze pregorit ESC.Igrom slucaja jucer bas citao na RCGroupsima ukoliko je kapacitet premali (u odnosu na duzinu zica vs struja) ili ga nema da je samo pitanje vremena kada ce ESC izdahnut.!
Naravno da su moguce smetnje kao i resetiranje ESCa.Da sad ne filozofiram kondici su obavezni i to pomogucnisti Low ESR.Ako ih nije moguce nabaviti onda mogu posluziti i obicni ali onda za kapacitet od npr 470u se koriste 3 komada od 220u ili 5 od 100u.

EDIT:
Dočepao se kompa pa šaljem link
http://www.rcgroups.com/forums/showthread.php?t=952523

Hvala za link. Do sada mi nije to trebalo, ali pošto sam kao prvonagrađeni dobio niskokrilca + ploču za quad (sponzor '4TM'), moram i na to misliti i imati u planu složiti quadcopter (ok, malo dalja budućnost).

Također je već franky spomenuo jedno od dobrih rješenja, kond svakih 10cm.

Samo da ispravim krivi prijevod sa gorespomenutog linka. Original:

"As a rule of thumb, for every 4inch/10cm extra length/distance between battery and ESC, add an 220uF extra capacitance near the controller (electrolytic condensators, voltage the same as the capacitors already installed, low ESR type) (Ludwich Retzbach, German e-flight author&editor, the 'R' in LRK).
Better to use several smaller caps (in parallel) instead of one biggie."

Bitne stvari označene 'bold'. Prijevod:

Kao pravilo, za svakih 10 cm dodatne dužine/razmaka između baterije i ESC-a, dodati 220 uF ekstra kapaciteta blizu kontrolera (elektrolitski kondenzatori, napon isti kao kod kondenzatora već instaliranih, niskog ESR [ekvivalent serijskog otpora]) (Ludwich Retzbach, Njemački e-flight autor i editor, slovo 'R' u 'LRK' kratici). Bolje upotrijebiti više manjih kondenzatora (u paraleli) umjesto jednog velikog.

Stvar je u tome što ESC radi od 30kHz pa na više i ne možemo promatrat žicu kao otpor nego kao impedanciju. A tome služi kondić da kompezira pad napona uzrokovan time što se žica ponaša kao "low pass" filter što je u ovome slučaju nepoželjan efekt.
Kontra ovome je kada namjerno stavljamo low pass filter na kameru (žica namotana kroz zeleni feritni prsten) ili odašiljač kako bi dobili ispeglani DC napon.

Dokaz da feritni prsten (zeleni!!) šljaka je taj što sam nedavno omotao žicu od odašiljača kroz ferit (eto tako) i skroz zaboravio da minus koristim i kao masu za video signal.Rezultat je bio mutna slika ili kao da je van fokusa.

Stvar je dosta kompleksna za objasniti što se točno događa pri već postojećim dugačkim žicama, a onda još i dodanim žicama od baterije do ESC-a (electronic speed controller [elektronski regulator brzine]).

To ću pokušati objasniti detaljnije u drugom postu, samo da se prisjetim sve potrebne matematike, te malo fizike. Nadam se da ću uspjeti sve to ugurati u što kraći post, tako da bude lakše za 'probaviti'.

Do tada, LP,
milan
---

Vidim da ću se morati dobro pripremiti za detaljnije objašnjenje. Ovdje je član naše 'bande', "frankycro" dobro načeo i djelomično dobro objasnio o čemu se radi.

Jedino mala digresija, citat ("...da bi ESC pregorio..."):

"inducirana struja zbog impulsnog pražnjenja mora imati veći napon od probojnog na MOSFET-ima"

Ja bi ovo izmijenio/prilagodio na:

Zbog prirode impulsnog rada i zbog induciranog visokog napona ('samoindukcija' na motorima), taj napon bi trebao biti veći od probojnog napona na MOSFET-ima.

Ukratko, radi se o tome da kada MOSFET provede struju od baterije na motor, stvara se magnetno polje oko zavojnice motora, kao i oko dolaznih žica do motora, no taj induktivitet je daleko manji od onog na motorima (manje problematičan).

Slijedi poduži dio (za one koji žele znati neke fenomene, čitati do kraja, za ostale, molim za oprost za predugačak članak):

Dio tog magnetskog polja se 'poruši' (smanji) mehaničkim prijenosom na magnete rotora (ovo je poželjno) koji vrše rad (okretanje propelera) i time se dio energije prenosi sa magnetne na mehaničku energiju. (bilo bi lijepo kad bi se sva magnetna energija potrošila i prenijela na rotor, no nije uvijek tako)

Ostaje neiskorišteni dio, koji se očituje kao 'naponski udar' (eng: spike, ili cro: šiljak) zbog vrlo brzog 'urušavanja' magnetskog polja, koji rezultira visokim naponom u vrlo kratkom roku (naponski šiljak) na istoj zavojnici motora.

Brzinu urušavanja diktira brzina prekidanja (switching) MOSFET-a, kao i njegov unutarnji kapacitet (što veći, to se sporije mijenja napon, tj. brzina urušavanja mag. polja).

Brzinu prekidanja MOSFET-a diktira djelomično njegov 'gate' kapacitet, djelomično (i namjerno) sporije 'okidanje' na 'kapiji' (gate) MOSFET-a. MOSFET (metal oxide surface field effect transistor) najbolje radi u 'prekidačkom' načinu rada, tj. kada je prijelaz iz vodljivog u nevodljivo (ili obrnuto) stanje jako brzo. Dakle, tranzistor ili provodi ili ne provodi.

U tim prijelazima, ta vrsta tranzistora trpi najveće gubitke, jer je snaga 'disipacije' (jalova snaga) izražena formulom:  P=I^2*R, gdje je struja ovisna o naponu napajanja i trenutnom otporu tranzistora (dinamički otpor).

U slučaju vrlo niskog otpora, recimo 0.01 Ohm (dobar dio MOSFET-a ima vrlo mali RDSon otpor provođenja [RDSon = otpor Drain to Source u provodnom stanju]), ta jalova snaga bi bila recimo P=50^2*0.01 = 25W. Dakle, pri struji od 50 ampera i otporu od 'samo' 0.01 Ohm-a, jalova snaga je 25W. Takav MOSFET izdrži tu jalovu snagu bez problema, pogotovo ako je trajanje impulsa kratko.

U trenutku prijelaza iz vodljivog u nevodljivo stanje, taj otpor se povećava, ali se struja smanjuje, pa recimo da u određenom trenutku imamo 'samo' 10 A i otpor od recimo 2 Ohm-a, P=10^2*2 = 200W. (vrijednosti su nasumično odabrane radi ilustracije)

Što kraće prijelazno vrijeme, to bolje za dotični MOSFET. Kod 'radnog tereta' (load), tj. neinduktivnog tereta (žarulja, na primjer), nije problem brzo 'okidanje' MOSFET-a, dobije se vrlo visoka efikasnost regulacije struje za takav tip tereta.

Problem nastaje kod prekidanja ili komutacije induktivnog tereta (brzi prijelaz iz vodljivog u nevodljivi režim rada MOSFET-a). Prebrza komutacija s jedne strane skraćuje nepoželjni prijelazni otpor, a samim time jalovu snagu na tom tranzistoru. S druge strane, ista brza komutacija uzrokuje vrlo brzo urušavanje magnetskog polja na zavojnici statora motora, koji rezultira visokim naponom samoindukcije.

Zbog toga proizvođači ESC-a produžuju to vrijeme komutacije, kako bi se što je više moguće izbjegli problemi samoindukcije od strane zavoja na statoru. Isto tako, takav impuls mjeren na konektorima nije pravokutnog oblika, nego trapezoidnog - pokušaj da se što vjernije imitira sinusoidni napon.

Taj napon samoindukcije je 'krivac' za uništavanje MOSFET-a, jer zna dobrano prijeći dozvoljenu vrijednost za dotični tranzistor, pogotovo kad je tranzistor već vruć (parametri tranzistora se mijenjaju).

Sada dolazim do onog dijela oko 'filtriranja' napajanja (i razloga zašto je dobro dodati elektrolitske i ostale kondenzatore što bliže ESC-u). Gore navedene struje na tranzistoru (ok, MOSFET, da ne pišem stalno tu kraticu, rađe ću koristiti izraz tranzistor, što on i jeste) su nasumično odabrane, a u realnoj situaciji ovise o:

1. Naponu napajanja (baterije),
2. Otporu tranzistora u vodljivom stanju,
3. Reaktivnom otporu (impedancija) zavojnice statora,
4. Jalovom otporu na toj zavojnici (ili zavojnicama, ako gledamo cijeli motor kao takav),
5. Otporu na dovodnim vodičima struje (kako od baterije do ESC-a, tako i od ESC-a do motora).

Prvo da eliminiramo jalov otpor zavojnice i dovodnih vodiča, te jalov otpor tranzistora u smislu krivca za uništavanje ESC-a, jer oni uzrokuju slabije 'performanse' motora (više gubitaka snage, manje efektivnog rada), ali ne i uništavanje bilo čega.

Induktivitet zavojnice statora i priključnih vodova su odgovorni za impulse samoindukcije, koji zapravo uništavaju ESC, samo u slučaju previsokog napona napajanja istog. Da bi taj napon samoindukcije dokučio kritične i katastrofalne vrijednosti, napon napajanja na ESC-u mora biti u 'dozvoljenom rangu' po specifikaciji proizvođača.

Ono što je manje poznato je način na koji ulazni napon na ESC-u varira, a najpribližnije objašnjenje je ripple voltage, kao što je "frankycro" pokušao objasniti. No, malo mi se ne sviđa njegovo objašnjenje (objašnjenje je ok, samo ne i sveobuhvatno), pa ću pokušati malo bolje objasniti.

Kada tranzistor(i) povuku veliku struju iz napajanja (baterije), okolo vodova (dovoda) sa baterije na ESC se stvara značajno magnetsko polje. Što je veća struja impulsa (brži rad motora, dakle veća potrošnja), to je jače magnetsko polje oko tih vodova. Što su duži vodovi, to je veći induktivitet - jače inducirano magnetsko polje (pod uvjetom da je struja ista kao i kod kraćih vodova).

Prilikom uključenja MOSFET-a (provodno stanje), znatna struja dovodi do manjeg i kratkoročnog pada napona na baterijama, što nije neki problem. 

Problem je što ista jaka struja stvara jako magnetsko polje, gdje je jačina veća što je struja jača, a induktivitet veći (duži vodovi). Energija privremeno pohranjena u takvom magnetskom polju je ekvivalent E=1/2*L*I^2. (može se primjetiti da je sa povećanjem struje, pohranjena energija eksponencijalna!) Ova formula za energiju pohranjenu u vidu magnetskog polja će nam trebati kasnije za proračun napona samoindukcije, pošto u toj formuli nije uključen napon kao takav.

U trenutku izsključivanja MOSFET-a, magnetsko polje se 'urušava' brzinom koja je ovisna o induktivitetu vodiča (opet ponavljam - što veći induktivitet [duži vodovi!], to sporije), te kapacitetom na ulazu ESC-a (LC, uvjetno rečeno titrajni krug). Isto tako, napon samoindukcije je viši što je brže urušavanja magnetskog polja zbog niskog kapaciteta (već postojeći elektrolitski kondenzatori na ESC-u).

Prilikom urušavanja magnetskog (samoindukcija) polja na tim vodovima struja pokušava nastaviti teći u istom smjeru kao kod tranzistora u provodnom stanju. Na svakom vodu (i pozitivni i negativni vod) se stvara razlika napona, proporcionalna jačini magnetskog polja, i obrnuto proporcionalna trajanjem urušavanja istog (što kraće urušavanje, to je razlika napona od početka do kraja voda veća (viši napon na vodovima).

Gorespomenuta formula za energiju pohranjenu u vidu magnetskog polja, sada nam pruža priliku da izračunamo dobiveni napon samoindukcije (još fali jedna formula za trajanje urušavanja magnetskog polja, doći ću i do toga).

Pošto je pored induktiviteta vodova uključen i kapacitet, energija pohrane u tom kapacitetu je izražena formulom: E=1/2*C*V^2 (ili U^2, V je internacionalni simbol za "voltažu", dok je naš lokalni simbol 'U' za napon, no pošto na gotovo svim web mjestima postoji ta formula, neću inzistirati na naponom, nego "voltažom", kako to ameri vole reći).

Dakle, bilo bi jednostavno izračunati dobiveni napon samoindukcije, sa malo 'promiješanom' formulom: V=SQRT(2E/C) [napon jednako kvadratni korijen od 2*energija, podijeljeno sa vrijednošću kapaciteta]

Zapravo, ova formula daje 'prosječni' napon (average voltage), ne vršni napon (peak voltage). Da bi izračunali vršni napon, moramo znati vrijeme trajanja samoindukcije, a to je označeno formulom: t=0.5*PI*SQRT(LC) [vrijeme jednako jedna polovina broja 3.14... puta korijen od umnoška induktiviteta i kapaciteta.

Nekima će ova formula biti poznata u malo drugačijem obliku, kao formula za rezonanciju: f=1/(2*PI*SQRT(LC), ali to je formula za cijeli ciklus jednog titraja, dakle dvije poluperiode (2*PI). Pošto urušavanje magnetskog polja traje 1/4 tog vremena, zato je ispred PI (3.14....) stavljeno 0.5 ili 1/4. To je vrijeme koje je potrebno da se napon od nule 'podigne' na vršni napon, isto tako to je vrijeme koje je potrebno da se magnetsko polje oko vodova uruši.

Finalno, vršni napon dobijemo množenjem prosječnog napona Vp [iz gornje formule Vc=SQRT(2*E/C) ] i dobivenog vremena urušavanja magnetskog polja t (vrijeme samoindukcije). Vp=t*Vc

Dakle, što je više energije pohranjeno u vodovima od baterije do ESC-a, i što je manji kapacitet (elektrolit), trajanje samoindukcije je kraće - a vršni napon višlji.

Ovo je bitno: taj vršni napon na svakom vodu je u seriji sa baterijom, dakle napon baterije + napon samoindukcije obadva voda.

Taj vršni napon NE UNIŠTAVA ESC DIREKTNO! Ono što se sada događa je slijedeće:

Prvi impuls ikada stvoren na ESC-u i samoindukcija zbog induktiviteta na motoru i vodovima do motora je takav kakav je (MOSFET to trpi bez problema, jer je u granicama tvorničke specifikacije) - problem je slijedeći impuls, gdje je sada ESC kao takav napajan sa novom vrijednošću napona: baterija + vršni napon samoindukcije na vodovima od baterije do ESC-a.

Ovo dovodi do sekundarne pojave, a to je viši napon na izlazu ESC-a prema motoru, ovaj puta zbog samoindukcije zavojnice na statoru. Taj napon uništava MOSFET, jer zna preći maksimalno dozvoljenu vrijednost!

Za svaki dodani volt na ulazu ESC-a, na izlazu dobijemo eksponencijalni rast napona samoindukcije (kao i snage motora: viši napon omogućava dobivanje jače struje).

Recimo da imamo bateriju od 12V, plus vršni napon od 'samo' nekoliko volti. Na svakom ESC-u piše koliki je maksimalni dozvoljeni napon + koje baterije (1S, 2S, 3S, itd.). Proizvođač je svjestan ovog fenomena samoindukcije vodova, tako da su vodovi fiksne dužine, uzete su u obzir prosječne dužine vodova na baterijama i prema tome dimenzionirani zaštitni elektroliti na ulazu u ESC od strane baterije.

Ukoliko koristimo recimo 2S bateriju (7.4V), a ESC može raditi i sa 4S (14.8V), čak i sa malo produženim vodovima ne bi trebalo biti problema. Proizvođač je i toga svjestan. Problem nastaje kad se upotrebljava baterija na gornjem limitu koji je spomenut na svakom ESC-u (bar bi trebao biti) u vidu broja članaka baterije i maksimalnog napona.

No proizvođač kao proizvođač bi odmah propao da napravi takav ESC koji neće nikada pregorjeti, a dotični 'majstor' koji je izmudrovao predugačke vodove nema potrebe za kupnjom zamjenskog ESC-a. Zato se i stavljaju 'taman' dovoljno optimizirane kondenzatore na ulaz ESC-a od strane proizvođača.

Ono što se na ovu temu spominje 'rezonantna' frekvencija vodova, je zapravo nesretna 'koincidencija' (ili kombinacija) vršnih napona i trenutka 'okidanja' MOSFET-a. Sve to zbog naravi leta bilo koje letjelice (ne samo quadcopter-a), gdje se periodički mijenja jačina gasa. Ako se vršni napon 'potrefi' baš u 'nezgodnom trenutku', samo je pitanje vremena kad će početi ESC izgarati.

Za dimenzioniranje dodatnih kondenzatora u paralelu sa postojećima, može se koristiti formula: C=2E/V^2, gje je C vrijednost kapaciteta potrebnog za dodavanje, energija koja je pohranjena u dolaznim vodovima, a napon (V) je 'dodani' napon zbog samoindukcije na dolaznim vodovima do ESC-a.

Ili, kako je gorespomenuto, za svakih dodanih 10 cm voda, (barem) 220 uF, montirati što bliže ESC-u. Bilo bi dobro da se još dodaju i keramički kapaciteti (paralelno sa elektrolitskim) za 'peglanje' jako kratkih (brzih) impulsa, za koje su elektroliti pre spori (zapamtite da elektroliti imaju 'tromost' zbog načina na koji rade: izmjena iona).

Ovo ponajprije vrijedi za one koji planiraju upotrijebiti baterije koje su označene na ESC-u kao gornji limit (kako napona tako i broja članaka baterije). Osobno bi dodao te kondenzatore za svaki slučaj, jer nikada ne mogu vjerovati proizvođaču, pogotovo ako je kinez.

Nadam se da nisam previše ugnjavio ovim podugačkim postom, a isto tako se nadam da sam objasnio (ili barem pokušao objasniti) zašto je dobro da se navedena nadogradnja izvrši i izbjegnu neželjeni problemi.

LP,
milan
---

Svaka čast, sjedi 5 

E ali, uzmeš sve to i fino proračunaš, staviš kondenzatore i misliš da si napravio picikato a kad ono svejedno izgori ESC, za nevjerovati ali jeftikaner kineski i nisu si dali oduška staviti sve MOSFET-e iz iste serije a kamoli ih upariti.
Nisu svi tranzistori s istom oznakom jednaki, nisu čak ni iz iste serije svi jednaki, budući da se sad ganjaju jako kratka vremena otvaranja i zatvaranja tranzistora, male razlike među njima mogu značajno utjecat na stabilnost i otpornost sklopa, ta razlika može biti u vremenu zatvaranja/otvaranja, naponsko pojačanje RDS on, uparivanje je bitno provesti kod svih ESC-a, frekvencijskih konvertera, switcher-a, pa čak i kod audio pojačala (moje područje) gdje god da se koristi više od jednog tranzistora dakle 2 i više u "paraleli" za jednu funkciju npr. drajvanje faze... Nema smisla da pišem do ujutro na koji način se uparuju i u kojim tolerancijama, nisu bez vraga modelari i sami prokužili koji ESC je dobar i zašto i kad ono kaže nikad nikakvih problema s njim, e pa i zato postoji razlog ali proizvođač si jednostavno mora dat malo više truda i posvetit pažnje oko odabira serije komponenti iz koje će štancati, ako imaju kvalitetan tim za prepoznavanje i takvih stvari vjerovatno će proizvoditi kvalitetne sklopove.

Svaka čast, sjedi 5 

E ali, uzmeš sve to i fino proračunaš, staviš kondenzatore i misliš da si napravio picikato a kad ono svejedno izgori ESC, za nevjerovati ali jeftikaner kineski i nisu si dali oduška staviti sve MOSFET-e iz iste serije a kamoli ih upariti.
Nisu svi tranzistori s istom oznakom jednaki, nisu čak ni iz iste serije svi jednaki, budući da se sad ganjaju jako kratka vremena otvaranja i zatvaranja tranzistora, male razlike među njima mogu značajno utjecat na stabilnost i otpornost sklopa, ta razlika može biti u vremenu zatvaranja/otvaranja, naponsko pojačanje RDS on, uparivanje je bitno provesti kod svih ESC-a, frekvencijskih konvertera, switcher-a, pa čak i kod audio pojačala (moje područje) gdje god da se koristi više od jednog tranzistora dakle 2 i više u "paraleli" za jednu funkciju npr. drajvanje faze... Nema smisla da pišem do ujutro na koji način se uparuju i u kojim tolerancijama, nisu bez vraga modelari i sami prokužili koji ESC je dobar i zašto i kad ono kaže nikad nikakvih problema s njim, e pa i zato postoji razlog ali proizvođač si jednostavno mora dat malo više truda i posvetit pažnje oko odabira serije komponenti iz koje će štancati, ako imaju kvalitetan tim za prepoznavanje i takvih stvari vjerovatno će proizvoditi kvalitetne sklopove.

E to je drugi par opanaka. Ne samo da prodaju loše proizvode (a neki su i dalje skupi), nego su im i reklame postale tipa: "Ovaj proizvod može krepati odmah, ali ste bar jeftino prošli, pa nemate veliku štetu...", i u zagradi ("...a mi imamo lijepu zaradu, tko vas šljivi...").

Ima i dobrih i jeftinih proizvoda, samo je lutrija to kupovati. Nikad ne znaš što ćeš dobiti, i ako u opće stigne iz kine.

Mislim da kinezima više nije u interesu da privuku kupce jeftinim (a relativno dobrim proizvodima), je su se ljudi već navukli na njih kao na drogu. A i ostale trgovine van kine, misliš da kupuješ original proizvod, a ono dobiješ 'made in china' no-name, no-brand proizvod. Pošto nisam dugo ganjao ESC-ove na avionima, a nikada na multirotorima, još nisam imao prilike imati problema s njima. A vjerojatno hoću jednog dana.

Sve ovo stoji što si rekao, ali koju ja opciju imam?! Da kupim recimo za quad 4 * ESC, otvorim ih, pa onda povadim "sumnjive" MOSFET-ove, ugradim nove (kupljene drugdje, samo gdje a da nisu kineski?!). Ne vrijedi se s tim zafrkavati, nije vrijedno. Jedino ako trebam 4 komada, najbolje kupiti i peti, za svaki slučaj.

A opet, bilo bi dobro onda privezati quad za neko uporište (ili staviti tešku ciglu, ili komad betona) pa testirati cijeli komplet na zemlji, da se odmah vidi dali će nešto eventualno otkazati. Jedom u zraku, kad počne padati - onda je gotovo, samo je pitanje što će se sve još slomiti.

Ovo sa sumnjivim MOSFET-ima unutar ESC-a, nema načina da se testira bezbolno (čitaj: jeftino).

Ipak mislim da bi trebalo poslušati savjete sa ovog i drugih foruma i to od ljudi koji su iskusili gorčinu pregaranja (pogotovo tijekom letenja), te nekako ustanovili zašto ESC pregara, i kako spriječiti. Dodati par kondenzatora nije naodmet. Za svaki slučaj, da se eliminira ta 'stavka' (ili barem sumnja), ako ništa drugo.
 
Nešto me cijelo vrijeme pati oko toga 'hacking-a': što se više dodaje nadogradnje da bi se spriječilo izgaranje ili poboljšale performanse, to se težina letjelice povećava, a samim tim i potreba za jačim komponentama, od baterije, preko ESC-a, pa sve do motora i propelera. A opet, kad se sve to pojača, mora se pojačati i konstrukcija, a to je opet dodatna težina...

Iako na prvi pogled ne izgleda puno, jedan manji elektrolit je oko 1 gram. Recimo 4 po jednom ESC-u, puta 4 za sva četiri motora. Plus žica za lemljenje, a ona je legura kositra i olova, prilično teška. A da bi to bilo solidno i čvrsto, neka PCB pločica, pa onda neko ljepilo,... Malo po malo, nakupi se tu viška težine. Ako je sreće, multirotor će letjeti sretno i lijepo, samo će trajanje baterije, tj. leta s njom biti kraće.

Oh, da... ne samo kraći let, nego je zbog dodatnog tereta potreba dodati više gasa na motore, pa onda opasnost da ESC pregori zbog drugog razloga.... hmmm...


LP,
milan
---

Verovatno nisam u pravu, ali imam utisak da je to zacarani krug.
Zar onda nije naj efikasnije koristiti ESC- ove sa vecim "kapacitetom" (ako motor "vuce" 20A, koristiti ESC od 40 ili 50A)?

Verovatno nisam u pravu, ali imam utisak da je to zacarani krug.
Zar onda nije naj efikasnije koristiti ESC- ove sa vecim "kapacitetom" (ako motor "vuce" 20A, koristiti ESC od 40 ili 50A)?

Jeste. Uvijek treba uzeti malo jači ESC nego se preporuča kod kupnje motora. Ovisno o cijeni, koliko jači (ali i teži).  Recimo taj od 20A, Hobbyking preporuča 30 A, ali ja bi ipak radi rezerve uzeo barem 35A. 40A i više je možda malo pretjerano, ne znam.

Svejedno ostaje dobra ideja (ili dobra preporuka) da se dodaju kondenzatori na poduže vodove od baterije do ESC-a.

Osim toga, za multikoptere je bolje uzeti nekoliko ESC-ova bez BEC-a, a BEC uzeti posebno (jedan BEC dovoljan za jednu bateriju).

LP,
milan
---