na 5 minuta od kuce, Mičevec, letenje iz hladovine, za male depronce, frisko pokoseno
nakon par minuta me posjetio neki "pernati warbird" cca 1m+ i kad je vidio da je veci i brzi od modela (0.75m) napravio je jos dva tri kruga i smjestio se negdje na okolno drvece, nisam stigao pratiti kamo
poslije je jos u par navrata naganjao jato nekih "vrabaca" ali mu nisam bio vise interesantan
Bilo je veselo, pametnih i manjepametnih s obje strane, ja jedini o modelarskim temema, kako sam i pretpostavio. Dio sam ispricao ok, a dio sam uspio nedovoljno objasniti. Dao bi si ocjenu 3/5 sto je moglo biti bolje da sam imao podrsku sa tribina. Za g Bezika na kojeg se uvjek pozivam i s kojim sam najvise komunicirao ocjena 4/5.
Jedna vesela tema je bila da li za operacije D treba padobran ili ne. Nekima je to lova u dep, nekima iz depa. Uglavnom bez zakljucka. Nije moja briga, ali da netko procita sta pise u Pravilniku s kojim se igraju?
Zatim prica kako su u postupku protiv nekog tko je na HTVu objavio zracnu snimku jer je time prekrsio Pravilnik, a bas me zanima sta ce bit kad im lik odgovori da je letjelica imala manje od 79J.
Klase podrucja i udaljenosti i dalje su enigma i subjektivna procjena, pa onda da je moje podrucje letenja 500m radijusa + one sigurne udaljenosti od ljudi i zgrada, pa onda mozda i nije 500m, pa onda slab zakljucak i lik iz publike koji zakljucuje da je to ocjena operatera na licu mjesta.
Nitko ne kuzi da ce se prilikom prvog incidenta Pravilnik secirati u detalje od osiguravatelja, pravnika i policije, a ovakav je po mom misljenju prilicno upitne kvalitete.
Cisto sumnjam da ce biti prepoznat javni interes i vjerojatno ce kao i vecina stvari u LijepoNasoj bolovati od istih bolesti.
Na srecu EU bi trebala uskoro (2016/17) rijesiti ovo pitanje za sve.
Za kraj, izrada jednog ovakvog Pravilnika u relativno kompleksnom podrucju je zahtjevna zadaca, tako da ipak pohvala ekipi iz CCAA jer me uvjerili da su ulozili trud i vrijeme, ali svejedno ima "rupa" koje su morale biti sretnije rijesene.
da bit ce mojih 5minuta iako nisam tako planirao, bilo bi mi draze da sam tamo kao "oporba" negdje u publici
uglavnom je sve krenulo jos davno kao prepiska s g. Bezikom, ima nesto copy-paste tu na forumu
ako me netko zeli podrzati da nam ne zakompliciraju hobi slobodno se javi
u prilogu je "brzopotezna" prezentacija kojom bi se osvrnuo na probleme u Pravilniku ako netko zeli nesto dopuniti, a da ne idemo daleko u sirinu neka pise dalje u temu
ima dosta stvari koje me "zuljaju" ali ovdje bi se ogranicio najvise na 79J i mjesta gdje se i sa cime smije letjeti
putuju razni mailovi zadnjih dana i vidim da se vodi vesela prepiska oko dozvola za letenje, snimanje itd ... uglavnom od firmi koje koriste bespilotne letjelice i imaju dosta objektivnih i subjektivnih problema
zakljucak je da je dosta stvari s kojima su nezadovoljni u Pravilniku i koje su ostale nerijesene
mene se vise tice modelarsko letenje i dijelovi Pravilnika koji se na njega odnose, a svojedobno sam imao neku prepisku s gosp. Bezikom koja bas i nije urodila plodom, a i kolicina razumijevanja za prakticne probleme je nazalost bila prilicno ogranicena, pa je i rezultat bio u skladu s time.
iako mi dosadasnje iskustvo ne daje bas neku motivaciju ipak nadobudno razmisljam otici na ovu radionicu, pa ako ima jos netko zainteresiran da mi pravi drustvo u pokusaju ispravljanja nelogicnosti i rjesavanju problematike po pitanju modelarskog letenja, a da ne budem jedini modelar medu geodetima, snimacima, i slicnima, neka se javi, mozda cak i ovdje na temu, tako da slozimo u par natuknica konkretne teme i vidimo sta forum misli te s time odemo na radionicu
trebas model i stanicu, zdrav razum i leti ... nemoj bas po gradu
ok, sad ozbiljno ... ne treba vozacka, ne treba osiguranje za manje od 25kg (iako bi dobro doslo, ali ... previse "ali" u mojem razmisljanju o tome) , ne treba izjava, a modeli lete u podrucjima klase I i II ... to su neizgradeno odnosno nenaseljeno podrucje
i sad dalje ozbiljno .. ta podrucja nisu gotovo nikako jednoznacno definirana Pravilnikom, pa se u nekom nizu upita i komentara na Pravilnik zakotrljalo ponesto pitanja na tu temu ali bez neke koristi ...
evo danas sam se nesto mailao sa gospodinom iz CCAA na temu malih modela manjih od 79J i tih klasa podrucja u kojima se leti, pa prepiska ide kako slijedi:
Pisem sljedece: Poštovani,
nakon čitanja nove verzije Pravilnika i obrazloženja pristiglih primjedbi na prvu verziju imam par komentara.
Prema primjedbama i obrazloženjima Br 25 – kinetička energija Citat: Kinetička energija direktno je proporcionalna masi i kvadratu brzine gibanja ( Ek = 1/2 *mv2 ) Relevantna brzina za izračun maximalne kinetičke energije koju može postići bespilotni zrakoplov s obzirom na masu bi bila maximalna brzina koju taj bespilotni zrakoplov može postići (terminalna brzina padanja ili maximalna brzina kontroliranog leta, što je veće)
Komentar: Predlagao sam da se usvoje malo drugačiji uvjeti definiranja „neopasnog“modela od ovih 79J ali prijedlog nije prihvaćen, ok, nije loš argument da je tih 79J općeprihvaćena granica. U dodatku Pravilnika definirate način izračuna, tako da računamo model kao „ciglu“ (Ek = 0.5*m*v^2 ) sa konačnom brzinom padanja što je svima jasno iz osnovnoškolske fizike, ali biti ce problema oko tumačenja brzine za taj izračun: - šta je konačna brzina padanja?, dolazimo do pitanja da li se racuna tih 79J za slučaj havarije modela (cisto teoretski problem: na 100m otpadnu krila i zaglavi se gas na max, model nosom dole i da li je to mjerodavni kriterij?? … ili pokvareni quad naglavce na ful gasu) - da li je kontrolirani let za potrebe ovog izračuna kad se na ful gasu zapikiram? - da li se uzimaju metereoloske pojave u obzir (npr: model koji po mirnom vremenu razvija 78J a onda ga uhvati reful bure .. ok, moze se svesti pod nekontrolirani let … ali i to je potencijalna opasnost) - sta je sa DLG modelima koji pri izbacaju imaju vise od 79J ali ih poslije bas i ne mogu postici (ili slicni modeli na „pracku“) - kako bi netko policiji na livadi mogao objasniti da neki model nema preko 79J - u prilogu spominjete proizvodace koji bi se mogli prilagoditi standardu od tih 79J … a sta je sa samogradnjama, zar bi sad trebali nositi svaki depronac u laboratorij na testiranje? Ili letjeti samo sa kupovnim modelima? (gdje je tu sport, razonoda i razvijanje tehnicke kulture ako to toliko zakompliciramo) - pretpostavimo da postoji i software-ska mogucnost ograničenja brzine pa da se ogranici Ek na 79J
… naslo bi se jos, ovo je samo sto mi je na brzinu palo na pamet, a da nije definirano i da moze biti nejasno … ovih 79J je puno lakse napisati u Pravilnik nego se s njima nositi u praksi …
Br 32 i Br 69 – definicija područja Citat: Područje letenja je prostor u kojem se izvodi letenje. Nije unaprijed definirano područje već je ovisno o planiranom kretanju zrakoplova za vrijeme leta. Minimalne udaljenosti tijekom letenja propisane su člankom 11. Pravilnika.
Komentar: Definicija područja letenja iz članka 4 u Pravilniku je poprilično subjektivna i kao takva će unositi pomutnji pri njegovoj primjedbi. Minimalne udaljenosti iz članka 11 (na koje se pozivate u obrazloženju primjedbi*) tako i tako je nemoguće primijeniti u klasama III i IV, ali nisu jasne niti u drugim klasama. Npr, znači li prema obrazlozenju primjedbi pod brojem 69 da je sve što je 150m udaljeno od skupine ljudi klasa I i II??
(* koja je onda funkcija članka 4 koji definira klase, ako se ovdje pozivate na članak 11 kako bi obrazložili gdje se smije letjeti?)
Uzmimo primjer nasipa uz Savu u Zg … cisto za teoretsko razmatranje, ako letim po sredini rijeke tada uglavnom mogu ispoštivati minimalne udaljenosti od 150m od skupine ljudi, ali da li se to mjesto smatra klasom I, II, III ili IV? S druge strane ako vrijedi zahtjev od 150m u klasi IV, gdje se to moze ostvariti? npr. ako imam sve „papirnate“ uvjete za letenje u klasi IV ja ne vidim mjesto gdje u gradu postoji čistina od 150m bez skupine ljudi ili 30m od zgrada u svaku stranu da zadovoljim taj uvjet?? … Eto, ovo je bila moja kratka ranojutarnja subjektivna inspiracija, ali kad se donose zakoni i pravilnici trebalo bi subjektivnu kategoriju i nedefinirane elemente svesti na najmanju mogucu mjeru, odnosno izbjeci djelomične definicije (dakle ili definirati kompletno ili ostaviti nedefinirano, a ne da bude napola kao što mi se čini za ova dva gore navedena slučaja), jer ce se u nekoj buducoj primjeni istoga sigurno netko „zakaciti“ bas za takav detalj.
Zaključak: Previše pitanja oko dvije jednostavne stvari
S poštovanjem
i dobijem odgovor:
Poštovani gospodine Rajković,
Hvala Vam na dostavljenim primjedbama. Svakako ste dirnuli u dva pitanja oko kojih je i tijekom izrade prijedloga propisa bilo mnogo razmišljanja i varijacija. Mišljenja sam da je u ovom slučaju možda i nemoguće propisati odredbe na način da ne ostavljaju prostora različitom tumačenju i primjeni. Pustimo propis da zaživi, pratimo kako on funkcionira i skupljajmo iskustvo i znanje koje će nam poslužiti za njegovo poboljšanje.
Pozdrav
Damir Bezik Voditelj Odjela letačkih operacija
Morao sam dodati jos ovo:
djelomicno se slazem s Vama … ali bojim se da ce se iskustvo skupljati na nepopularne nacine kako je to tradicija u nas … i sve ce biti „u redu“ dok se netko ozbiljno ne polupa i krene prica sa policijom i osiguranjem koje secira Pravilnik … i svatko ima svoje tumacenje … … a vjerujem da ce biti i drugih „kreativnih“ ideja …
Zakljucak: ne znam dal da bjezim od policije kad ih vidim ne znam di da letim ne znam s cim da letim
… ostaje mi samo ideja da nikog ne naljutim i koristim zdrav razum, a to je bilo i bez Pravilnika … ostajem ko lik iz crtica s upitnikom iznad glave i velikim ocima .. zbunj …
Ok, toliko … pozdrav …
PS: ako cete jednom pisati drugu verziju Pravilnika … cujemo se …
dakle .. dio za hobby letace vec postoji u opcenitom osiguiranju od osobne odgovornosti, premija je cca 300-350Kn godisnje za cca 500.000 Kn stete i za letjelicu do 20kg ... kako uglavnom letimo manje modele to bi se moglo smanjiti jer manja letjelica moze napraviti manju stetu koju osiguranje mora isplatiti ... pa cak i ako velicinu stete ne uzimamo u proporcionalni odnos, ajmo to nekako priblizno proporcionalno osiguranoj svoti i cijeni police dovesti za manji model na nekih 100Kn godisnje i 200.000 osigurane svote sto je jos uvjek povoljno za osiguravatelja jer manji model ne moze uciniti toliku stetu ...
Poštovani Kao predstavnik agencije za zastupanje u osiguranju nazočio sam radionici CCAA 17.2.2015. Sa nekim kolegama sam već ugovarao police osiguranja, a neki su mi poslali svoje police i razmišljanja kako bi one trebale izgledati. Čuo sam razmišljanja kako bi iznosi osiguranja trebali biti veći, te da je većini interesantno da polica glasi na osobu a ne na modele letjelica. Jedan kolega mi je poslao i informacije kako se police ugovaraju u Austriji. Proslijedio sam te informacije i zahtjeve kolegama u osiguravajuća društva s kojima surađujemo i čekam njihov odgovor. Ukoliko imate dodatnih prijedloga ili polica koje ugovaraju vaši kolege van Hrvatske slobodno ih pošaljite.
Lijep pozdrav!
Hrvoje Sremić RS grupa d.o.o. Mobitel: 091/5698050 Email: hrvoje.sremic@rsgrupa.hr Semel pro semper
A ja odgovaram
Meni je logicno da se iznos osiguranja veze na masu letjelice .. ne moze depronac od 500gr napraviti neku stetu ko bespilotna od 10kg … … ima na FF jedan post sa osiguranjem za letjelicu do 20kg i to na neke iznose stete 500.000,00 kuna, premija nesto preko 300Kn … pa di ce depronac napravit takav urnebes .. moze biti steta od par tisuca kuna ako bas netko zavrsi u bolnici jer je dobio propeler u glavu, eventualno razbijen prozor ili farba na autu … ali za 20kg koje lete po zraku nije problem da naprave totalku na autu, autobusu, ili prilicnu stetu na zgradi a mogu i nekog spremit „na spavanje“ tako da u tom slucaju iznos stete moze biti isti kao za osiguranja od autoodgovornosti …
… dakle treba razlikovati sta leti jer stete mogu biti vrlo razlicite, a time i premije osiguranja … mislim da je dovoljno neke tri –cetiri kategorije .. ali grupirane kod manjih tezina cca: do 1kg … mislim da je vecina modela u toj kategoriji i tesko da moze napraviti stetu preko 50.000,00Kn … (ostecen auto, razbijena glava, odsteta) … uzmimo i da bude 100.000,00 … premija sigurno manje od 100Kn godisnje (pogotovo ako gledamo proporcionalno prema ovoj polici od gore koja je objavljena na FF … 500.000,00 za 316,78Kn) do 2kg (ili 5kg) do 5kg (ili odmah do 20kg) do 20kg … ovo kao za autoodgovornost … 20kg avioncek srusi zid na kuci ako se posteno zaleti
… osiguranje vezano na osobu u svakom slucaju jer imam 10tak razlicitih aviona a samo je jedan pilot … osiguranje „dimenzionirano“ prema najvecem modelu kojeg se zeli letjeti
I kaze:
Poštovani gospodine Rajković, Bio sam na sastanku sa dr.sc. Mišom Mudrićem sa Katedre za pomorsko i općeprometno pravo na Pravnom fakultetu. Razgovarali smo izradi modela općih uvjeta i modela police osiguranja od odgovornosti za korisnike bespilotnih letjelica. Svjesni potreba i mogućnosti korisnika, kao i razvoja situacije i rizika na području interesa te uvjeta koje nude osiguravatelji u inozemstvu, nastojat ćemo unificirati policu koja bi odgovarala korisnicima koji bespilotnim letjelicama upravljaju iz hobija i onima koji lete komercijalno. Sa kolegama iz osiguravajućih kuća sam također u kontaktu i radim na tome da se uvjeti/premije korigiraju. Osiguranje od odgovornosti koje se spominje u mailu je osiguranja privatne odgovornosti koje, gotovo svatko tko je osigurao stvari kućanstva, ima ugovoreno u paketu – vjerojatno većina toga nije niti svjesna. A na taj način su zapravo pokrivene sve letjelice kojima upravlja, a čija je masa prilikom uzlijetanja manja od 20 kn. Za hobi čisto dovoljno. Međutim za bilo kakvu komercijalnu djelatnost ono je isključeno. Pitanje je da li će Agencija takvu policu smatrati valjanom, obzirom na prijedlog Pravilnika koji kaže: „Operator mora ishoditi policu osiguranja u skladu sa propisom kojim se uređuju obvezna osiguranja u prometu“. Za sada, najoptimalnije što sam pronašao je ponuda čiji je okvirni izračun ovdje prikazan, zajedno sa općim uvjetima, a koji udovoljava zahtjevu Pravilnika. VRSTA LETJELICA MTOM (kg) OSIGURANA SVOTA PREMIJA SDR EUR KN Zrakoplovni modeli do 20 10.000 11.300 429,40 do 20 20.000 22.600 566,81 Na taj iznos se obračunava popust 10% ukoliko nije bilo štete u protekloj godini po polici i popust 10% za gotovinsko plaćanje.
Kada bude novosti javim se, a za sve ostale upite stojima na raspolaganju. Lijep pozdrav!
Hrvoje Sremić RS grupa d.o.o. Mobitel: 091/5698050 Email: hrvoje.sremic@rsgrupa.hr Semel pro semper
A moj odgovor je:
Nije bas na tragu onoga sto sam pisao u ranijem mailu, da se premija na neki nacin veze na „kilazu“ letjelice … smisao je da za male letjelice bude jeftinije pa da si svatko to moze priustiti … i imati neku sigurnost … jer vecina nas leti bitno manje sprave od spomenutih 20kg
Zatim profice i hobiste nagurati u isti kos je diskutabilno .. ja kao hobby vikend letac imam punooo manje sati leta godisnje nego neki profic, a osim toga vecinu letenja odradim negdje na livadi dovoljno daleko od bilo cega, i bilo kakve vjerojatnosti za napraviti stetu, a profici koji snimaju svadbe, reklame i sl lete cesto i blizu stvari i ljudi …
Dakle ovo osiguranje iz mojeg ranijeg maila „od privatne odgovornosti“ je cist ok za hobby (tu se slazemo), ali ima mjesta postati i jos jeftinije (to je moj cilj) uvazavajuci gradaciju letjelica po „kilazi“ i mozebitne velicine stete … a ovo iz Vaseg maila ako je za profice mislim da je premaleni osigurani iznos, pogotovo za 20kg koje lete
.. al to se opet vracam na svoj raniji mail gdje je premija 351Kn (istina za hobbyste) ali za 500.000 stete
Zakljucak: Odvojiti hobby i profi letenje Definirati tezinski 2-3 kategorije grupirano oko manjih kilaza (npr 0-1kg … 2-5kg … 5-20kg) .. al to se opet vracam na svoj raniji mail
"Tehnički nadarenim čitateljima sve će biti mnogo zornije u videu i znanstenom papiru s izračunima. Velika je prednost što propeleri zrak potiskuju preko uzgonskih površina krila mnogo većom brzinom nego pri klasičnom, pasivnom načinu, a time se postiže efikasniji uzgon."
a ja cijelo vrijeme u primozgu imam ideju kako bi bilo dobro napraviti quad i ugurati jos jedan EDF za pogon i kak je to originalna ideja ... ali mi fali zgodan gumb na stanici da imam posebno gas za EDF a posebno za hoovering ... i vec krenuo smisljat kak bi taj gumb dobro dosao da ima neki "kotacic/slider" koji se moze rolati sa lijevim kaziprstom , a lijevi palac da bude za hoover ... pa onda staviti malo vece propelere na quad da je ekonomicniji, pa ih onda "oklopiti" da ih ne tlaci strujanje zraka kad krene jurit ... itd itd ... mozda jedan buduci projekt kad slozim para ... ali dobra fotka .... i da, svaka cast onom pilotu sa slike ... meni bi osim za glavu trebala i kaciga za ya.ca ako bi se uopce usudio sjest u tak nekaj ...
... sad vec vidim da bu netko s foruma napravio repliku ...
depron, selotejp, vruce ljepilo i par sati posla ... dovoljno za sirok osmjeh ... ali nekako kratkorocno
naravno, nakon ponesto takvih modela pozelim i koji ozbiljan model koji bi trajao ... ... jer se na ovim deproncima napuhne selotejp i poruzne nakon godinu dana pa se nagovaram slozit nesto trajnije ... a opet za depronce mi nije zao ako se polupaju, a i prilicno su otporni
dakle ... vjerojatno balza i folija jer su mi karbonske igracke ipak prekomplicirane za slaganje ... a i sismis mi daje motivacije svako malo da se prebacim na neki balza model ...
hm, nije bas da sam strucnjak, ali da nije neki induktivni peak s motora nasao put preko ESCa do prijemnika? to je jedino sto mi se uklapa u teoriju da je neko vrijeme radio pa onda vise ne
Bas me zanima jel netko uspio namotati samo jedan namotaj jaaako deeebele zice i sta je dobio ??
Dalo bi se sloziti teprije za slusat cijeli semestar oko proracuna elektromotora, transformatora, indukcije itd itd ... ostavio sam to u srednjoj prije dvadesetak godina ... tocne formule postoje po knjigama ali nacelno u dvije tri recenice mozda moze ovako
Samo ohmski otpor kako si ti stavio u racun je bitno premali da sprijeci struju kroz tih cca 1 do 2 m zice koliko se moze namotati u jednu fazu nekog manjeg motorica. Ono sto sprecava da motoric izgori je napon koji se inucira kad se motpr vrti i mijenja se magnetski tok kroz zavojnicu... e tu postaje komplicirano jer esc upravlja pravkutnim impulsima, pa pomice te impulse naprijed nazad po fazi, pa presjek zavojnice, pa materijal jezgre, pa jacina magneta, pa razmak magneta, pa raspored magneta, pa spajanje u deltu ili Y... ali ak pojednostavimo onda je zakljucak da ce zavojnica sa vise namotaja imati veci induktivitet i trebat ce se sporije vrtiti da se inducira napon koji se suprotstavlja narinutom naponu, time dobjemo manji kv motora, a zavojnica sa manje namotaja se mora brze vrtiti da postigne isti inducirani napon... snaga koju moze podnijeti motor ovisi o dimenzijama motora i zavojnica-namotaja, magnetima, upravljanju ... uglavnom motori sa veci kv imaju manju iskoristivost jer su manji induktiviteti i veci je udio ohmskog otpra kojigrije motor ali nije to jedino ... a kod premotavanja motora se mze prema starom broju namotaja i kv-u proporcionalnim povecanjem ili smanjenejm novih namotaja korigirati kv, odnosno znati sta se dobije s nekim novim brojem namotaja... a tanja ili deblja zica? Pa tanje zice vise stane i mota se multi strand ... a projektirana snaga i struja definiraju presjek vodica koji mora postojati ...
Eto, probao sam ukratko, i nema bolje i losije, nego ono za sta se zeli namotati motor ... inace bi svi motali ili spore ili brze motore ili sa debelom ili sa tankom zicom, a koliko vidim ima raznih konstrukcija i namotavanja ...
ja moram jednog premotati, e sad kako bi bilo staviti tanju žicu a više namotaja?
Mozda san u krivu,ali drzeci se teorije o otporu,bolje je manje namotaja deblje zice,nego vise namotaja tanke.
Formula glasi R=p X l/s R-otpor vodica p-specificni koeficijent otpora materijala (za bakar je 0.0175) l- duljina vodica s-presjek vodica
Analogno ovoj formuli,sta je manji "s",to se povecava "R" (racunajuci sa iston duljinon vodica naravno) A kako raste otpor vodica,tako raste i temperatura,koja opet nije pozeljna. Neki kazu da motori dolaze iz tvornice sa sitnijon zicon,jer s ona lakse namota strojno,s druge strane,kad se namotaje na ruke,bolje je radit sa debljon zicon,em sta je poslušnija u namatanju,em sta je brze (i ljepse)
totalno u krivu ... to je za istosmjernu struju, a primarni efekt koji odreduje rad motora je indukcija (dakle veci broj namotaja daje veci induktivni otpor i time manji kv), na ovaj nacin kao da si prikljucio motor direktno na bateriju i tako bi se samo spalio motor
Kasnije je dosao twin-boom pusher (da ne polupam motor), brz ali predvidljiv ... sa prilicnom kolicinom selotejpa i stiropora u nosu, neunistiv i bolji od svakog simulatora za isprobavanje granica ... neunistiv ... i nakon dvije godine
I da ne bude skroz off-topic mislim da mi je treci model bio depronski zagi sa kf profilom ... zakon od modela ... jos uvjek ziv i zdrav nakon dvije godine
Od ova dva mislim da ce se prije selotejp raspast nego sto ce se modeli potrosit
I svi modeli napravljen iz glave
Klasicni trener bi mi nekako bio dosadan za letit, cak i za ucenj ... sad su tu klasicni depronci, ploca sim, ploca tam, malo selotejpa i letiiii, zatim neki s malo vise ulozenog truda ... svasta ...
A za ucenje bitno da je jeftino i lako popravljivo
