991
Messages
This section allows you to view all Messages made by this member. Note that you can only see Messages made in areas you currently have access to.
Messages - faldomak
992
Samogradnja / Odg: Projekt Bird of Time 2013/2014 laser cut kit
Isto je bilo i s avionima: skale, 1 rat, 2 rat, acro, 3D - a cijelu prošlu sezonu sam letio sa FunCubom - i jednostavno guštao.
No natrag na BoT - original je samo rep - to je dovoljno za rekreacijsko letenje. Spojler su dodali ameri zbog svojih RES (rudder, elevator, spoiler) natjecanja - jer se traži točnost u sljetanju. BoT ima izuzetan "glide" i treba dosta prostora - spojler ili eleroni ti daju mogućnost kočenja što olakšava život na manjim livadama. I kad su ugrađeni eleroni zavoje treba voziti sa vertikalom i eleronima zajedno.
Elektro pogon je danas skoro obavezan - teško je skupit ekipu za sajlu, vinčevi su zezancija, šlepanje nauka a padine daleko.
Puno hvala za film i slike - baš su me razveselili.
Ako ulovim sat-dva dođem u subotu na kanal - ali samo sa spužvastim modelima - sve ostalo je spremljeno za zimu.
Što se tiče probnog leta - prošle godine sam učio klinca letit pa imam dva radia spojena - možemo letiti zajedno.
993
Samogradnja / Odg: Projekt Bird of Time 2013/2014 laser cut kit
popravio si mi dan.Great Planes (isto kao i Dynaflite) je originalni kit i predviđen je samo za repne kontrole. Postoji nekoliko preinaka (ima po internetu) koje smanjuju dihedralu i ugrađuju elerone i/ili spojler.
Imam negdje nacrte pregradnje/promjena - potražim pa nekako dostavim (scan/copy).
Meni se vrti po glavi napraviti još jednu i to SAMO sa repnim kontrolama. Spojler po mom mišljenju nije potreban. S druge strane fali mi vremena za bilo kaj pa možda jednostavno kupim nekog monstruma npr AVU i sl.
Elektrifikacija je sve bolje od 300W po mogućnosti sa velikim propom.
Kod gradnje treba značajno olakšati sve iza težišta (trup, rep, itd) - ja sam ugradio 200 gramski motor, 400 gramsku bateriju i još je falilo 150g (olova) - nisam pazio - (nekad je bilo lakše jer je 10S NiCd bilo 650g).
Ako si stvarno toliko zagrijan - a za održavanje napetosti do izgradnje - nudim probni let na kanalu.
994
Elektro modeli / Odg: Pomoc kod odabira elektro pogona za 3D/aerobatic model 1500mmWS
Svakako uz motor uzmi i zamjensku osovinu. NTM motori imaju očajno mekane osovine - i lagani udarac propelerom po zemlji iskrivi osovinu (propeler ostane cijeli).
Ako želiš motor instalirati naopačke treba ti i "accessory pack".
S ostalim navedenim dijelovima nemam iskustva.
995
Samogradnja / Odg: Male zimske radosti
Jedina zanimljiva stvar je da su sva rebra jednako velika (ista zapravo) ali na uškama mijenjaju kut prema ramenjači a s tim krilo prema kraju postaje sve uže.
Skoro sve je 1.5 mm balza tu i tamo (ojačanja u krilima i sl.) ja malo 0,4mm špera.
U osnovi sam mislio ugraditi Speed400 (da sve bude staro) - zato je i napravljena "cijev" od špere na nosu (motor se samo ugura unutra) - ali prekasno sam shvatio da moj zadnji S400 više ne radi. Tako da ipak ide brushless.
996
Elektronika i baterije / Odg: Molim pomoć Spiner Adapter
Treba ti prop adapter 8x5 (5mm rupa prema motoru i 8 mm osovina prema propeleru).
Ima i 5x6 mm adaptera ali nisu dobri - premalo "mesa".
Npr adapter:
http://www.hobbyking.com/hobbyking/store/__8891__Prop_adapter_w_Steel_Nut_M8x5mm_shaft_Grub_Screw_Type_.html
Ali site kaže da su svi 5mm "backorder". Ak ti je frka javi imam viška.
Spiner uzmeš promjera prema trupu modela. Osim ak baš ne tražiš neko aluminijsko čudo - onda treba paziti na rupu u spineru - ili doma vrlo točno (koncentrično) bušiti.
997
Samogradnja / Male zimske radosti
.Dizajnirana vrlo naprednom tehnologijom TLAR.
ThatLooksAboutRight.
Stolarija gotova treba ju dobro ošmirglati i presvuči folijom.
Planirani pogon je SK3 2822-1275, 8x4, 12A regler i 3S 1000mAh - trebalo bi biti oko 90W.
Težina prije folije je 180g - nadam se ukupnoj težini oko 400g.
998
Elektro modeli / Odg: Odabir elektro pogona
Hvala jarun75 na postavljanju posta na pravo mjesto.
999
Elektro modeli / Odabir elektro pogona
Vidim da po forumu ima dosta pitanja oko izbora elektro pogona - pa možda ovo nekome pomogne.
Ispod navedeno je skupljeno iskustvom puno ljudi iz cijelog svijeta. Osobno sam to puno puta provjerio kroz 15 godina letenja isključivo na struju i kroz najmanje 30ak modela i pritom napravio sve greške poznate ljudskom modelarskom rodu.
Dobar dio navedenih "iskustvenih" veličina je matematički gledano pomalo netočan - ali se u praksi pokazalo da predstavljaju dobru vrijednost.
Klasična izjava - nemam nikakve veze (poslovne, materijalne ni druge) sa bilo kojim navedenim izvorom podataka, ne preuzimam nikakvu odgovornost za navedene podatke - ako mi ne vjerujete istražujte sami. Svi podaci su dani u dobroj namjeri.
Kupujte vate na kile
Prvi čarobni broj nam govori koliko vata je potrebno da bi avion letio. Naravno to radi samo kod "pristojno" složenih sustava. Mali depronac neće letjeti sa 300g teškim motorom koliko god on jak bio.
Depronac, motorna jedrilica, visokokrilac tipa Cub i sl. 100 vata po kg.
Trener 150 vata po kg.
sportski akrobat, vojna replika 200 vata po kg.
3D, pilon 300 vata po kg.
EDF jet 400 vata po kg.
Npr. 3kg 1,5m P51 će letjeti sa 600W. 2,5kg trener treba 375W.
Što nas pokreće?
Drugi čarobni broj nam daje ideju koliko statičnog potiska možemo očekivati od dobrog setupa. Ponovo - ovo vrijedi samo na dobro složenim setupima.
Ove vrijednosti daju samo indikaciju što je moguće a što nije.
Brushless outrunner: 4g po vatu
Brushless inrunner: 2g po vatu
Brushless inrunner sa getribom: 5g po watu
EDF: 2g po vatu
Npr. akrobat sa 1000W outrunnerom će imati 4kg potiska. EDF sa 600W će imati 1200g potiska.
Formula koju smo svi učili u školi - i konjske snage.
Vati = Volti x Amperi
Volti = Vati / Amperi
Amperi = Vati / Volti
i kakve to ima veze s konjima.
Jednostavno - 1000W = 1,34KS odnosno 1KS = 750W
Npr. trener avion sa 12 volta baterijom koja daje 40A ima 480W snage (ili 0,65KS).
Isti taj avion pogonjen metanolcem bi koristio 6,5ccm koji daje 1KS odnosno 750W.
I tu dolazimo do jedne bitne razlike - da bi metanolac od 6.5ccm dao tih 1KS mora se vrtiti recimo 12000 obrtaja u minuti a to može sa recimo 9x6 propelerom. Naš brushless će se vrtiti oko 7000 obrtaja u minuti i to sa 12x6 propelerom. Elektro motori su efikasniji i daju više snage na nižim obrtajima. Isto tako treba reči da je veliki propeler na manje okretaja efiksniji od malog propelera na velikim obrtajima.
Gledajte na to kao razliku između dizela i benzinca u autima - ako oba imaju 95KS dizel će voziti bolje/ugodnije. Ajd nemojte me sad svi napast s auto diskusijom.
Grijem / hladim - klima i ventilacija
Zemlja se zagrijava a bome i elektromotori.
Lijepo je znati koliko se motor smije zagrijati bez da namotaji izgledaju kao sunce u podne.
Iskustvo je pokazalo
Motor s propelerom - težina u gramima x 3 = maksimalno vata
EDF - težina u gramima x 5 = maksimalno vata
Npr. 130 garma brushless može disipirati 390W bez da se spali
200 grama EDF podnese i 1000W bez problema
Naravno sve pod pretpostavkom da je motor ugrađen sa dovoljno hlađenja.
Ovo vrijedi samo za brushlesse - stari motori sa četkicama (speed nešto) neće preživjeti više od svoje težine u vatima.
Kod modela na elektro pogon osim hlađenja motora potrebno je hladiti i kontroler i baterije. Topli zrak mora imati mjesto gdje izlazi iz aviona - obično negdje na kraju trupa.
Kakva rupa je potrebna?
Ulaz zraka - površina u cm2 = vati / 40
Izlaz zraka - površina u cm2 = vati / 30
Npr: avion sa 1000W treba otvor za ulaz (1000 / 40) = 25cm2 a izlaz 33cm2. Izlaz uvijek mora biti veće površine od ulaza - neki kažu čak i do 50% veći. U svakom slučaju premali izlaz zraka je puno lošije od premalog ulaza zraka (topli zrak se sabija u trupu i sve se pregrijava).
Otpor žice
Da bi motor dobio potrebnu struju (a bez prevelikih gubitaka) potrebno je spojiti bateriju - regler - motor žicom određenog presjeka.
Do 25A: 1,5mm2 (15AWG)
Do 60A: 2,5mm2 (13AWG)
Do 100A: 4mm2 (11AWG)
AWG je za kupce robe na stranim (imperijalnim) tržištima.
Osim samog presjeka žice treba paziti i na konektore i lemljenje.
Osim dodatne težine - predebela žica nikome nije naškodila. Veće je bolje - skoro uvijek.
Okolo naokolo
Famozni kV. kV označava broj okretaja u minuti po voltu napona. Daje nam "nominalni" broj okretaja.
okr/min = KV x volti
A kad na motor stavimo propeler (turbinu) onda će to biti:
okr/min = KV x volti x 3/4 - opet napomena - kod dobro ugođenih sustava.
Npr. 1200KV brushless spojen na 10V će se okretati 9000 u minuti.
4200KV (npr. EDF) na 10V će se okretati 31500 u minuti.
Puno za prazno
Napon baterije - volti. Za NiMh se kaže da imaju 1,2V a za LiPo 3,7V (NiCd - tko se toga još sjeća?). To su naravno "nominalne" vrijednosti i prilično zbunjujuće. Prave vrijednosti ovise o potrebama - npr. ako želite saznati snagu (vate) motora na punom gasu morate znati i voltažu baterije pod punim opterećenjem. No ako želite saznati jel baterija napunjena - mjerite napon (volte) na bateriji koja nije opterećena - čudno, ne.
Okvirne vrijednosti napona baterije:
LiPo - puni gas: 3,3V
LiPo - napunjena neopterećena: 4,2V
LiPo - prazna neopterećena: 3,7V
NiMh - puni gas: 1,1V
NiMh - napunjena neopterećena: 1,4V
NiMh - prazna neopterećena: 1,2V
Npr. Za dobiti 300 vata treba Vam 3S LiPo i motor koji "vuče" 30A
Tipični (zaokruženo) naponi baterije "u letu":
2S = 7V, 3S = 10V 4S = 13V, 6S = 20V, 10S = 33V
Krila i odabir motor/propeler
Krila nam daju tri važna odgovora:
1.) Kažu nam koja je "stall" brzina. Stall brzina je najmanja brzina kojom naš avion može letjeti. Brzine manje od te se zovu padanje.
2.) Kažu nam promjer propelera koji želimo koristiti.
3.) Kažu nam koliko brzo bi naš avion trebao ići - odnosno koji "korak" propelera želimo.
Dok avion leti krilo nosi cijelu težinu aviona. Postoji izraz koji se zove "opterećenje krila" (wing loading) koji je samo drugi način za prikazati koliku težinu krilo nosi.
Opterećenje krila je težina aviona podijeljena površinom krila (i koristiti će se grami po decimetru kvadratnom) - imperijalna mjera su unce po kvadratnoj stopi.
Primjer:
Neka naše krilo ima dimenzije 120 x 18 cm (12 x 1,8 dm)
Neka naš avion ima 700g
Površina našeg krila iznosi (120 x 18) = 2160cm2 odnosno 21,6dm2.
Opterećenje krila je (težina / površina krila) = 700g / 21,6dm2 = 32,4 g/dm2
Odnosno svaki decimetar kvadratni našeg krila nosi težinu od 32,4 grama.
No ovaj podatak sam po sebi baš i nije nešto koristan. Na svu sreću iz njega se može dobiti "stall" brzina tj. koja je najmanja brzina kojom naš avion može letjeti.
Da bi dobili stall brzinu prvo dobiveno opterećenje krila podijelimo sa 3
32,4 / 3 = 10,8
Zatim iz dobivenog broja izvadimo drugi korijen
drugi korijen iz 10,8 = 3,3 (zaokruženo).
Sada taj broj pomnožimo sa 8
3,3 x 8 = 26,4 - i to je stall brzina našeg aviona.
Znači minimalna brzina aviona kojom naš avion može letjeti je 26 km/h (zaokruženo).
Ovo je inače potpuno kriva formula - jer izostavlja koeficijent uzgona krila. U praksi - a na veličinama profila koji se koriste za modele - se pokazala dovoljno dobra.
Dobra praksa kaže da bi propeler trebalo odabrati tako da naš avion ide brzinom 2,5 do 3 puta većom od stall brzine. Naravno ovo nije fiksno pravilo, za avione za koje znamo da su brzi to može biti i 4-5 puta više. Praksa je pokazala da odabir propelera za 2,5 - 3 puta veće brzine od stalla daje avion koji lijepo leti pri svim brzinama. Može se desiti da odabirom propelera za (pre)veliku najveću brzinu dobijemo premalo potiska pri malim brzinama.
Znači za avion iz našeg primjera želimo krajnju brzinu između 65 i 80 km/h.
Brzina aviona u km/h = korak propelera (pitch) u inčima x okretaji u min / 800
Brzina aviona u km/h = korak propelera (pitch) u centimetrima x okretaji u min / 2000
Primjer:
Propeler 13 x 4 koji se vrti 8000 će razviti 40km/h - što je premalo. S druge strane 10 x 8 na 11000 će razviti 110 km/h koje ne trebamo. Vjerojatno će najbolji odabir biti 12 x 6 koji se vrti 9600 i razvija 72 km/h.
Potisak (thrust)
Kada smo izračunali krajnju brzinu našeg aviona moramo odlučiti koliki potisak (thrust) nam je potreban. Najjednostavnije rečeno potisak je sposobnost penjanja našeg aviona. Imamo li dovoljno potiska (potisak veći od težine aviona) naš avion može "visiti" na propeleru (hover) ili sa još malo više potiska penjati vertikalno u oblake.
Odabir potiska ovisi i o željenom načinu letenja. Želimo li sa našim avionom od 700g letjeti nježno s nekim jednostavnim akro manevrima dovoljan nam je potisak jednak 75% težine modela - recimo 500g. S druge strane želimo li vertikalno penjati, lebdjeti i izvoditi svakakve cirkuse - nije neobično da imamo i 1500g ili više potiska. To će naravno direktno utjecati na vrijeme leta.
Promjer propelera
Odaberite najveći mogući propeler - do 25% raspona krila. Molim pazite na razmak od propelera do zemlje (visina stajnog trapa). Zapravo visina nosa aviona od zemlje će najčešće odrediti promjer propelera. Idealni promjer properela je 1/4 raspona krila (25%). U našem primjeru (120 cm raspon krila) to bi bilo 30 cm odnosno propeler od 12 inča. Takav odabir daje največu efikasnost sustava.
Postoji puno simulatora elektro pogona koji sve ovo izračunaju u tren oka.
Meni najdraži je eCalc - http://www.ecalc.ch/motorcalc_e.htm - jednostavan i dovoljno točan.
Ovdje http://adamone.rchomepage.com/design.htm#calculate je par korisnih programa za izračun stall brzine, opterećenja krila i "kubnog" opterećenja krila - to nisam ni spominjao - dosta je zgodan podatak.
I zadnji (zapravo prvi) savjet - kupite watt metar - danas se za 15$ kupi sprava koja rješava sve nedoumice.
1000
Motorni modeli / Odg: OS 25FP igla
A da naravno da paše 35FP, a ako je samo ukras šteta da stoji, spremi kao ukras kada više nema kompresije
091 248 00 57 - javi gdje i kad.
Držim ga za ukras jer je nov i čist
- iz nekih mojih hirova od kad su se pojavili LRK motori (početak outrunera) letim isključivo na struju. Mada, iskreno, moram priznati da me povremeno zasvrbi neki firtakt ili neki od ovih novih malih benzinaca.
1001
Motorni modeli / Odg: OS 25FP igla
To mi je zadnji metanolac (nikad rabljen) držim ga na stolu kao ukras i uspomenu na metanol dane.
Motor ti ne dam ali iglu ili cijeli karb - vrlo rado.
1002
Elektronika i baterije / Odg: Motor 3548/06
ispravno - da bi dobio 400W ( 2kg x 200W po kg) - na 3S struja ide do 40A.
1003
Elektronika i baterije / Odg: Motor 3548/06
U prilogu je par simulacija.
Simulacije su naravno - simulacije - dok ne izmjeriš cijeli cijeli setup nema točnog odgovora. Do sada su se pokazale dosta dobre - čak i malo pesimistične - mjerenja pokazuju cca 10% bolji rezultat od simulacije.
A pretpostavke su:
Treba ti cca 200W po kili za ugodan let - da bi dobio 200W na 3S struja ide do 40A.
Model će imati do 2kg.
Max brzina leta mora biti 2,5 do 3 puta veća od "stall" (kak se ovo kaže na hrvatskom?) brzine. Trener avion bi mogao imati stall negdje oko 25-30 km/h znači max brzina oko 70.
Daj malo više podataka - točnu težinu praznog aviona, raspon i površinu krila, željeni stil letenja - pa možemo napraviti točniju simulaciju.
1004
Letenje na kanalu / Odg: 25.11.12 Kanal (uglavnom letenje)
Originalni nacrt je izašao 1979 u RCM.
Nacrt se može skinuti ovdje:
http://www.outerzone.co.uk/plan_details.asp?ID=2093
Ova je napravljena sa eleronima (original nije imao) i elektrificirana. Na početku (1999te) je letila sa Speed600 i getribom na 10NiCd, danas Turnigy G15, 3S i 14x9,5.
Danas se proizvodi na par mjesta: Topmodel.cz (to i Esprit prodaje) - Lenger.de prodaje kit (i nekoliko verzija).
1005