Opet ja sa svojim pitanjima :) Moram iskoristiti ovo vaše ogromno znanje da se educiram, štaćeš :)
Znači domet stanice možemo pojačati sa:
(pričam isključivo o 2.4gHz)
1.Većom antenom (više dB)
2.Usmjerenom antenom
3.Pojačivanjem signala pojačalom
itd...
Mene konkretno zanima ovaj prvi dio. Da li se može pretjerati sa veličinom antene, tj. staviti antena sa prevelikim pojačanjem?
Nije mi skroz jasno da li veća antena više opterećuje odašiljač ili ne?
Znači recimo ako na FrSky DJT modul nabijem antenu od 10dB bez pojačivanja, da li to može biti problem?
Hvala unaprijed,
Zed
Ako stavis onu malu panel usmjerenu antenu pojacat ces signal u tom smjeru u kojem gleda antena, sto znaci trebao bi biti okrenut prema modelu da bi imao najbolji domet, jedino ces bocno imati manje nego sa omnicom koja ti dodje sa stanicom, Sto se tice pojacala to moze biti triki , mora biti kvalitetno definitivno da nebi unijelo vise šuma nego što bi stvarno utjecalo na samo kvalitetno pojacanje signala. Ali sa ovom malom panelkom nemres fulat po meni. To cu i ja sebi staviti kad predjem na 2.4, i ne narusuje izgled stanice
Ako stavis onu malu panel usmjerenu antenu pojacat ces signal u tom smjeru u kojem gleda antena, sto znaci trebao bi biti okrenut prema modelu da bi imao najbolji domet, jedino ces bocno imati manje nego sa omnicom koja ti dodje sa stanicom, Sto se tice pojacala to moze biti triki , mora biti kvalitetno definitivno da nebi unijelo vise šuma nego što bi stvarno utjecalo na samo kvalitetno pojacanje signala. Ali sa ovom malom panelkom nemres fulat po meni. To cu i ja sebi staviti kad predjem na 2.4, i ne narusuje izgled stanice
Kuzim...ma stvar je u tome da sam dobio dugacku 10dB antenu besplatno pa ju mislim testirat jednog dana kada cu slagati FPV...kad je već bespla :)
Evo fotkice:
(http://img11.imageshack.us/img11/8320/upgradef.jpg)
A neznam , ja sam se dosta bavio wifi-em i uglavnom takve antene ne rade nista bolje od manjih omnica. Ja sam ih isprobao pun kufer verzija antena i rucno radio. Definitivno mi je najbolja rucna izrada biquad antene, ali to je malo ruzno na stanici imati, ali od malih panelki preporucam ovu, imas ih po njuskalu, rade najbolje
A neznam , ja sam se dosta bavio wifi-em i uglavnom takve antene ne rade nista bolje od manjih omnica. Ja sam ih isprobao pun kufer verzija antena i rucno radio. Definitivno mi je najbolja rucna izrada biquad antene, ali to je malo ruzno na stanici imati, ali od malih panelki preporucam ovu, imas ih po njuskalu, rade najbolje
hvala!
A ti si kupio ovu Turnigy sa Frsky,sad tek vidim, hahaha, i ja sam je htio uzet, preteko si me :'( , ali uzeo sam Graupner 8) i sad trebam isto stavit frsky, ajde javi kad upogonis kako ti radi, bas me zanima, kazu da ima domet oko 1.5km sa stock antenama
A ti si kupio ovu Turnigy sa Frsky,sad tek vidim, hahaha, i ja sam je htio uzet, preteko si me :'( , ali uzeo sam Graupner 8) i sad trebam isto stavit frsky, ajde javi kad upogonis kako ti radi, bas me zanima, kazu da ima domet oko 1.5km sa stock antenama
Da, FrSky DJT i dva V8FR-II prijamnika :)
Kad bude lovice uzet telemetry prijamnik i par senzora pa da se igram malo 8)
3 je po meni NE, uglavnom unose previse sumova
2 ili 1 lako istestiras, ako imas lw range test ili kako se vec zove, uzmes tvornicku, 10dBi i ovu usmerenu i vidi kolki je domet s svakom pod tri kuta, tj jedno ka drugim, s strane, i s straga.
kuzim...ma stvar je u tome da sam dobio dugacku 10dB antenu besplatno pa ju mislim testirat jednog dana kada cu slagati FPV...kad je već bespla :)
Ta omnica od 10dBi može biti opasna jer ima jako suženo zračenje po visini. Omnice imaju dijagram zračenja u obliku diska
koji je spljošteniji što je pojačanje antene veće. Na slici se vidi usporedba zračenja 5dBi i 10dBi antene (pogled odozgo i bočno).
(http://s9.postimage.org/s9a39v7hb/ant.png)
10dBi omnica ima pojačano zračenje nisko prema horizontu (kad antena stoji uspravno) dok je zračenje prema gore znatno smanjeno.
Po meni je 5dBi omnica najviše što bi se trebalo koristiti za ovu namjenu, s tim da se pazi da antena stoji uspravno i da
se ne leti iznad sebe.
s tim da se pazi da antena stoji uspravno i da se ne leti iznad sebe.
Netočno ! Antenu je najbolje zabaciti u stranu, jer time je model najbolje 'obasjan' bez obzira na kojoj je visini i da li je iznad nas. U drugoj varijanti je potrebno stanicu naginjati kako model mijenja visinu i kut u odnosu na stanicu, što je nepraktično i u koncentraciji na letenje teško izvedivo.
Kombinacija range-testa u failsafe-modu u potpunosti opravdava zakretanje antene u stranu, a ne uspravno!
Damir
Antene nisu šala! Kao i svaki izvor EM zračenja i kod njih opažamo pojave kao što su refleksija, refrakcija, polarizacija i difrakcija emisije. Dodaj tomu razne krivulje (profile, oblike) isijavanja, gušenja, harmonike i sl. i eto ti kolegija na ETFu, pardon, FERu koji nije lako položit! Zato antenu lijepo savijte na stranu kao na slici i sve će bit ok.
s tim da se pazi da antena stoji uspravno i da se ne leti iznad sebe.
Netočno ! Antenu je najbolje zabaciti u stranu, jer time je model najbolje 'obasjan' bez obzira na kojoj je visini i da li je iznad nas. U drugoj varijanti je potrebno stanicu naginjati kako model mijenja visinu i kut u odnosu na stanicu, što je nepraktično i u koncentraciji na letenje teško izvedivo.
Kombinacija range-testa u failsafe-modu u potpunosti opravdava zakretanje antene u stranu, a ne uspravno!
Damir
Ne govorimo o istoj anteni i istoj namjeni. Ti govoris o standardnoj anteni s malim pojacanjem za vizualno letenje i to sto kazes je OK. Ja govorim o anteni s vecim pojacanjem i FPV letenjem (pitanje je bilo postavljeno za tu namjenu) kad model moze biti znatno dalje i nize iznad horizonta. Ako netko zeli koristiti omnicu s vecim pojacanjem od standardne antene, znaci zeli veci domet, onda je jedini nacin da to pojacanje iskoristi da ju drzi okomito u odnosu na zemlju (os antene da bude okomita na zemlju, a ne na stanicu) i leti u daljinu. U suprotnom nema nikakvog smisla koristiti omnicu s vecim pojacanjem.
Ne govorimo o istoj anteni i istoj namjeni. Ti govoris o standardnoj anteni s malim pojacanjem za vizualno letenje i to sto kazes je OK. Ja govorim o anteni s vecim pojacanjem i FPV letenjem (pitanje je bilo postavljeno za tu namjenu) kad model moze biti znatno dalje i nize iznad horizonta. Ako netko zeli koristiti omnicu s vecim pojacanjem od standardne antene, znaci zeli veci domet, onda je jedini nacin da to pojacanje iskoristi da ju drzi okomito u odnosu na zemlju (os antene da bude okomita na zemlju, a ne na stanicu) i leti u daljinu. U suprotnom nema nikakvog smisla koristiti omnicu s vecim pojacanjem.
Pretpostavljam da pod 'standardna antena' ne podrazumijevaš izotropni izvor (sa kojim ionako nitko ne leti modele :D ) nego one male lambda/4 antenice koje dolaze uz većinu stanica i uz većinu 2,4 prijemnika ?
Tvoje tvrdnje su točne, uz neke napomene: 'nisko na horizontu' je nešto tipićno za DX veze, za letenje modela, pa čak i FPV to je veliki rizik zbog mogučeg dropout-a signala, pa čak i fressnelove zone (imamo nekoliko slućajeva kod nas koji se mogu tome pripisati !).
U pravilu , što je model dalje, trebao bi biti viši, tj. višak visine je dodatak sigurnosti, to je čista modelarska praksa i teorija.
Također se slažem da omnica od 10 dBi ima previže uzak tanjurasti pattern i ja sam sa njom znao imati probleme čak i na udaljenosti 300 ili 500 metara.
Trenutačno letim modele (vizuelno) sa 5 dBi omnicom i 7dBi patch i tu se jasno vide čak i teoretske razlike; ubacim modul na stanici u rangetesting mode (1/30 izlazne snage, cca 2 mW = 3 dBm) i okrenem antenu okomito: model (prijemnik) trenutačno prestaje reagirati i ulazi u failsafe ! Kada omnicu okrenem bočno, model izlazi iz failsafe i kontrola je ponovo uspostavljena. Gledajući RSSI nivo na telemetriji, vidi se isto: značajan skok RSSI i to samo potvrđuje teoriju. RSSI skala mi nije baždarena u dBm, pa ti sada ne mogu točno navesti razliku. Antene prijemnika su pod 90 i imaju diversity, pa tu možemno elimirati razliku horizontalne ili vertikalne polarizacije za navedeni pokus.
Usput, vidim da ti je nick 'HighFrequency', jedan si od rijetkih koji za antene spominje dBi a ne db, pa bi bio red da se i predstaviš ;)
Damir
Fina diskusija se razvila...hvala svima koji nesebično dijele znanje :)
Imam se s čim igrat sljedećih par mjeseci...
i ja koristim dBi 8)
stvar opceg obrazovanja :D
i ja koristim dBi 8)
stvar opceg obrazovanja :D
Za sve ili samo za neke antene?
>:(
D.
i ja koristim dBi 8)
stvar opceg obrazovanja :D
Za sve ili samo za neke antene?
>:(
D.
samo odabrane, tj one koje to zasluzuju ;D
samo odabrane, tj one koje to zasluzuju ;D
A koje ne zaslužuju? ::)
D.
samo odabrane, tj one koje to zasluzuju ;D
A koje ne zaslužuju? ::)
D.
one koje se ne uspoređuju 8)
Pretpostavljam da pod 'standardna antena' ne podrazumijevaš izotropni izvor (sa kojim ionako nitko ne leti modele :D ) nego one male lambda/4 antenice koje dolaze uz većinu stanica i uz većinu 2,4 prijemnika ?
Da, mislim na stock antene od nekih 2 dBi koje dolaze sa 2,4 GHz stanicama i modulima kao što je FrSky.
Tvoje tvrdnje su točne, uz neke napomene: 'nisko na horizontu' je nešto tipićno za DX veze, za letenje modela, pa čak i FPV to je veliki rizik zbog mogučeg dropout-a signala, pa čak i fressnelove zone (imamo nekoliko slućajeva kod nas koji se mogu tome pripisati !).
U pravilu , što je model dalje, trebao bi biti viši, tj. višak visine je dodatak sigurnosti, to je čista modelarska praksa i teorija.
Jasno, ali problem je u tome da ako se ne želi prelaziti visinski limit od 300 metara, model se brzo nađe samo par stupnjeva iznad horizonta, vidljiv pod kutovima tipičnim za DX veze. Npr. model na 300 m visine, udaljen 3 km vidljiv je pod kutom od 5,7°. Model na istoj visini, udaljen 10 km vidljiv je pod kutom od samo 1,7°. Jasno da treba voditi računa da bar 60% prve fresnelove zone ne bude zaklonjeno terenom ili nekom drugom preprekom. Ako se već ne može povećati visina modela, može se podići predajna antena za koji metar. Već i malo podizanje TX antene može imati veliki utjecaj na krajnji domet, jer se radijus prve fresnelove zone sužava na krajevima (u blizini antena) i na 2,4 GHz je relativno uzak u odnosu na niže frekvencije.
Usput, vidim da ti je nick 'HighFrequency', jedan si od rijetkih koji za antene spominje dBi a ne db, pa bi bio red da se i predstaviš ;)
Pa može se i tako uzeti, ali u biti to su inicijali mog nicka na RCgroups FPV/RPV forumu "Headless Fly". Na starom Flyfreak forumu sam bio registriran pod nickom "MuvaBezGlave" i bio nešto malo aktivan dok sam počinjao letjeti FPV negdje 2008. godine.
Već i malo podizanje TX antene može imati veliki utjecaj na krajnji domet, jer se radijus prve fresnelove zone sužava na krajevima (u blizini antena) i na 2,4 GHz je relativno uzak u odnosu na niže frekvencije.
Točno, na 2,4 je to toliko maleno, skoro da se može zanemariti. Kod nas se padalo 'sa neba' na 35/40 MHz, sjećam se dva slućaja gdje smo naknadno točno i iskalkulirali fressnelovu zonu kao uzrok otkazivanja veze.
Pa može se i tako uzeti, ali u biti to su inicijali mog nicka na RCgroups FPV/RPV forumu "Headless Fly". Na starom Flyfreak forumu sam bio registriran pod nickom "MuvaBezGlave" i bio nešto malo aktivan dok sam počinjao letjeti FPV negdje 2008. godine.
Da, sjećam se sada tvog nicka: starog Flyfreaka više nema..mislim da je istekla domena .
Pa MuvaBezGlave, dobro nam došao na FlyFreak.net i bilo bi mi drago da staviš link na tvoj Youtube kanal da pogledamo malo uratke ;) !
@mbalunovic: mislio sam na dBic, .. cirkularke su zadnje vrijeme u modi :o
Damir
bilo bi mi drago da staviš link na tvoj Youtube kanal da pogledamo malo uratke ;) !
Youtube kanal sam nažalost stjecajem okolnosti bio prisiljen izbrisati.
Evo antene tvornicke s futabe.
Znaci sramota..
Milos @ Galaxy S3
puklo?
ne, pocupao se ufl konektor pa je zamenjana, pa sam si uzeo slobodu otvoriti da vidim kolka je.
znaci 50% duljine antene jedva pokriva ustvari antena a ostalo je samo plastika..
Zašto sramota? Zar si očekivao 5/8?
Zašto sramota? Zar si očekivao 5/8?
:D :D
pa kad sam rastavljao ranije (imam maniju rastaviti sve neispravno, i uglavnom uspeti popravit)
su uglavnom bile oko 7/8 , i tako, npr 9dBi antena koju imam ima 1cm neiskoristen ostalo je sve antena. na
Evo antene tvornicke s futabe.
Znaci sramota..
Milos @ Galaxy S3
Fujtaba je poznata po toj lošoj plastici: svaki privjesak za ključeve sa dx.com je kvalitetnija plastika.
Elektronika je nešto bolja. :D
D.
Iako nisam ljubitelj Fujtabe, ne bih rekao da su izrađene od loše plastike. Imao sam ih više u rukama, različitih godišta i dojam je bio sasvim ok. Tu i tamo bi koja zaškripala pod čvršćim stiskom ruke, ali to je zanemarivo u odnosu na Hitec i ostale azijce.
Iako nisam ljubitelj Fujtabe, ne bih rekao da su izrađene od loše plastike. Imao sam ih više u rukama, različitih godišta i dojam je bio sasvim ok. Tu i tamo bi koja zaškripala pod čvršćim stiskom ruke, ali to je zanemarivo u odnosu na Hitec i ostale azijce.
To je još šala-mala prema onome što se nedavno otkrilo i pisalo na RCG: Futaba škrtari na materijalu, pa iako radi na 2,4 GHz koristi kraću valnu dužinu za te frekvencije što rezultira ponekada opasno smanjenim dometom. Zbog toga je prostiranje radio-valova nešto i usporeno, vele da se naročito osjeća kod helića !
Ovaj efekat se inaće naziva 1/300.000 i nije rijedak kada se ugrađuje inferiorna elektronika !
D.
Daj malo ovo opisi. Sad sam kupio jos jednu futabu. 6EX od nikse. Jel mogu ocekivat probleme s njom ili je to vise za novije modele ?
I kako se moze smanjiti valna duljina za neku frekvenciju. Nije valjda da mjenjaju brzinu svjetlosti :p
Milos @ Galaxy S3
Ako si kupio od nikse, onda je sigurno sve Ok !
Noviji modeli imaju tu manu. Brzina svjetlosti nije konstanta, već ovisi, isto kao i brzina zvuka o tome u kojem se mediju kreće. Npr brzina zvuka u zraku, ovisno o frekvenciji, količini vlage negdje je oko 320 m/sec, dok je u vodi oko 1400 m/sec.
Isto se dešava i sa elektromagnetskim valovima - npr. poznati faktor skraćenja za koaksijalne antenske kablove.
D.
??? dobicu tikove, oke ovo je sad za men ekvantna fizika jer je skroz van moje domene znanja, al ne i onoga sto me zanima
Za one koji ne vjeruju, a vole nova znanja:
[attachimg=1]
D.
uff, nisam znao da se tolko to razlikuje,
svaka cast.
Osim toga i materijali su vrlo važni a da ne govorim o vrstama valova ( longitudinalni, transverzalni, Rayleighovi, lateralni, Loveovi ... ) kako zbog prostiranja tako i zbog gušenja kod visokih frekvencija.
Evo nekih primjera
Materijal VL (m/s) VT (m/s) VR(m/s)
Aluminij 6320 3130 2800
Bakar 4700 2260 2080
Mjed 4660 2260 2120
Čelik 18/8 5660 3120 3100
Brzina svjetlosti nije konstanta, već ovisi, isto kao i brzina zvuka o tome u kojem se mediju kreće.
Sorry Damir ali ovo nije točno, barem ne u mainstream fizici.
Brzina zvuka se mijenja, da ali brzina svjetlost jei konstanta (c). Tek su se počele pojavljavati teorije u eksperimentalnoj astrofizici koje predviđaju varijabilnu brzinu svjetlosti i to unazad godinu dana, no ništa još nije empirijski dokazano.
Ono što je opće prihvaćeno je da se vrijeme usporava/ubrzava ovisno o količini mase koja u tom trenutku djeluje na tu točku u prostorvremenu.
Ti si vjerojatno mislio na valnu duljinu. Ona se može promijeniti, da.
Da to je tako u valnoj teoriji svjetlosti, ali u čestićnoj teoriji (svjetlosti) foton nema masu, ali ima energiju (Planckova konstanta) i u vakuumu se kreće brzinom svjetlosti.
Kada bismo umjesto elektronike koristili samo fotoniku, tj. mogli kontrolirati gibanje fotona na logički način na koji radi CPU, imali bismo CPU sa maksimalnim taktom koji je u prirodi moguće postići, a naša računala bi imala svojstva o kojima sada možemo samo sanjati !
D.
Da to je tako u valnoj teoriji svjetlosti, ali u čestićnoj teoriji (svjetlosti) foton nema masu, ali ima energiju (Planckova konstanta) i u vakuumu se kreće brzinom svjetlosti.
Kada bismo umjesto elektronike koristili samo fotoniku, tj. mogli kontrolirati gibanje fotona na logički način na koji radi CPU, imali bismo CPU sa maksimalnim taktom koji je u prirodi moguće postići, a naša računala bi imala svojstva o kojima sada možemo samo sanjati !
D.
da nadovezem na boldano,
...
kao nasi mozgovi koje isto tako ne znamo iskoristiti
nema do testa na livadi i kada je model u zraku,
a RF oprema u uvjetima koje je malo teže ovako samo ubaciti u neku jednađbu, pošto nemamo izmjerene sve varijable koje su tamo prisutne.
to je jedino što je bitno na kraju priče. Da model leti i da je veza ok, ne?
@shimpa
Brzina svjetlosti nije konstanta, mijenja se u ovisnosti o mediju kroz koji putuje. Tako je npr. c(staklo)=200.000 km/s, pri indeksu loma od 1,5. Indeks loma je omjer između brzine svjetlosti u eteru i u kojem drugom mediju. To što pri lomu dolazi do razdvajanja po valnim duljinama je druga prića.
@svi ostali
Duljina antene se određuje teorijski, a podešava mjerenjem. Malo koji modelar raspolaže opremom dovoljno sofisticiranom za prčkanje po antenama, osobito onim u GHz podrućju.
Vidis stvarno.
U biti c je oznaka za brzinu cestica mase 0 u eteru a lom se mjeri u c/x bas sam pogledao. hvala na informaciji.
Sent from my HTC Sensation Z710e using Tapatalk 2