Ja sam novi u svemu što ima veze sa jedrilicama, termikom i slopeom, ali nabacit ću par svojih natuknica ili zapažanja pošto nemam dovoljno koncentracije napisati lijepi i veliki post trenutno
Znači ovo je ono što sam ja naučio kroz praksu i nešto čitanja, ako se netko ne slaže vrlo rado bi prokomentirao
Prvo da se zahvalim zed-u za ispravnu observaciju: model leti najbolje i najdalje ako i samo ako su pokreti letjelice lagani, bez naglih zaokreta i lupinga. To sam danas isprobao: preko tri sata bacanja klizača u zrak. Kad ide u lagani krug - vrlo široki krug, onda ide najdalje. Uobičajeno ga uspijem vratiti nazad, pa čak ponekad i napraviti dodatni polukrug. Ovaj klizač nije najboljih performansi, iako sam jako zadovoljan s ovim što sam do sada vidio. Za malo novaca (dva servoa, prijemnik, 3 x AAA alkalne baterije, malo stiropora i ostalog materijala) - dobra zabava. Pogon: ćevapi, može pizza, grah i razna variva.
Na ovom videu gore, nakon 3:50 se jasno vidi da je to bio polukrug sa vrlo laganim komandama. Zato i jeste letio tih 'rekordnih' (bar za mene) 15 sekundi. Ono što je u prvi momenat izgledalo kao termalno podizanje, zapravo je bilo propinjanje uz lagani gubitak brzine, gdje je ostatak leta bio zapravo niz padinu.
- termika gotovo nikad ne miruje, tj. ne stoji na mjestu. ako nema vjetra - nema termike gotovo sigurno. pod vjetar mislim promjene u tlaku, tj. "osjeti se" na livadi kad ima termike. ako se ništa ne kreće, sve je zagrijano i vrlo vjerojatno nema "dobrog" zraka
Ovo je dobro znati i imati kao podsjetnik. Ako se zrak ne kreće, dakle nema akcije - ništa od termike. Koliko sam shvatio, taj topli zrak mora biti zamijenjen nečim, a to je okolni hladni(ji) zrak. Dakle, mora biti barem povjetarca.
Da, tako je bilo i danas. Ok, ponekad sam osjetio malo hladniji vjetar, ali ništa značajnije. Problem je obližnja rijeka Bosut, koja je zapravo jedna velika bara: voda teče samo ako ima kiše. Pošto je protok vode slab, voda se brzo zagrije i nema temp. razlike da bi imalo većeg utjecaja na pomicanje zračnih struja. Vjetar koji je puhao iz raznih pravaca (turbulencija zbog prisustva šume), nije mi pomogao da osjetim dali ima ikakvog termalnog... bilo čega.
- termalni stup se uvijek "izvija" niz vjetar, i u pravilu (bar po meni) se kreće malo sporije od samog vjetra. ovo diktira cinjenicu da uvijek treba kretati u vjetru, jer sa prvim termalom koji ulovis ces lagano penjati i ici niz vjetar, a ako nemas motora moras se nekako i vratiti doma nije problem ako si u stupčini pa te digne stvarno visoko jer onda imaš dovoljno energije da se vratiš.
Ovo me i umorilo sve ovo vrijeme. Nisam imao termiku, a pošto mi je tehnika izbačaja a i samog letenja na početničkoj razini, bilo je tu više hodanja i kuhanja po suncu nego stvarnog letenja. Danas sam u dosta navrata uspio letjelicu vratiti pod noge, umjesto da gledam najduži let. Daleko je lakše igrati tu igru, nego trčati preko livade... (izbačaj me manje umori nego hodanje/trčanje po letjelicu koja je otišla daleko)
- na ovim visinama gdje ti letiš, tj. tako nisko gotovo sigurno nisi naletio na stup već "balončić" iliti bubble toplog zraka. znači nakuplja se na zemlji (prvenstveno na površinama koje su tamnije od okolice i samim time se bolje ugriju. baloncici se spajaju u sve vece i vece dok se na kraju ne odvoje od zemlje i spajaju u sve vece i vece, gdje nastane stup. to ne znaci da je svaki zrak koji ide prema gore termalni stup koji mozes iskoristiti sa svojom (ili bilo kojom drugom) letjelicom. zaključak: na većoj visini je bolja, veća, jasnija i jača termika. (za oblake su ti već rekli)
Miljama sam ja daleko od oblaka. Pod ovim mislim... da bi moj klizač u opće osjetio neko 'usisavanje' ispod oblaka, prvo ga tu moram dovesti. A ovaj moj je zapravo napravljen za slope soaring, ne za izbačaj na velike visine. Moguće da sam ovih dana naletio na balončiće i neku mikro-akciju (kombinacija vjetra, nagiba i majušnu termiku).
- prati ptice, bube, promjene jacine i temperature zraka koji ti prelazi preko lica, sve je bitno. dakle recimo da si okrenut i vjetar i uzasno ti je vruce i cini se da je vjetar stao (gdje ti stojis). ako zapuse naglo hladniji zrak po tebi, upravo te prosao termal i mozes lansirati jedrilicu u vjetar, okret 180 stupnjeva i vjerojatno si u termici)
Ponavljam, na malim visinama je jako tesko, pogotovo sa teskom jedraljkom!!
Ovo je bitno: prati sve i svašta (ako znaš što da se zapravo prati). Danas sam baš pogledao epizodu Flite Test-a, gdje je David Windestal objašnjavao kako prepoznati termiku. Najviše me dojmilo pojava 'konfuznog vjetra', tj. recimo jedno drvo pokazuje da puše iz jednog pravca, a drugo udaljeno drvo pokazuje da puše iz drugog.
Sjećam se da sam to imao prilike vidjeti uživo, no tada nisam znao o čemu se radi. Pokazivač vjetra na aerodromu je pokazivao jedan smjer, a crvena traka na mojoj 35 MHz stanici drugi smjer. Pošto nisam znao odakle zapravo puše vjetar, startao sam motorni avion prema onome što sam osjetio lokalno. Rezultat je bio - zapanjujuće lagano postizanje visine sa vrlo slabim gasom. Ode avion gore bez problema... zapravo, toliko ga je brzo uzdizalo da mi je bilo malo čudno. To je bio termal za poželjeti, no pošto nisam znao o čemu se radi, upropastio sam užitak; uporno nastojao smanjiti visinu... eh...
- termalni stupovi zbog vjetra nikad nisu ravni, ja ih volim zamisliti da imaju oblik tornada, dakle sire se prema gore (sto direktno za cinjenicu ima da model na vecoj visini "hvata" puno vecu i jacu termiku, pogotovo zato jer ne mora toliko skretati da bi ostao u jezgri iliti stupu. svaka jedrilica najbolje leti kada se ne dira puno, tj. kad je otpor zraka najmanji sto znaci da sto vise ides gore, radis vece krugove (smanjujes otpor zraka i samim time jos brze ides gore)
Ovo je vrlo korisna informacija! Koliko sam razumio, ako se pri prvom pokušaju 'promaši' termički stup, ne treba ga brzopleto tražiti letjevši ovamo-onamo, nego rađe lansirati klizač ponovo za drugu rundu.
- ovo "poskakivanje" aviona dok ulijeće u balon ili stup je upravo radi razlike u temperaturi zraka. dakle na rubu termala je zrak uvijek hladniji i on "podvlači" jedrilicu, a termika ju diže. dakle prvo krene malo dole, pa se onda penje (ako je termika dovoljno velika i jaka). tu dolazimo do zaključka da nije svaki balončić i svaki topli zrak za penjanje. ako ti moraš jako skretat da bi ostao u njemu, velika vjerojatnost je da unosis u let vise otpora nego sto ce te termal ustvari dizati.
Ovo je suprotno intuiciji, ali ta pojava da klizač prvo krene dolje, pa tek onda penjanje... David Windestal je to drugačije objasnio; pošto je repni stabilizator manji i lakši (manja inercija), njega prvog podigne gore, pa izleda kao da letjelica prvo krene dolje. U stvarnosti, termalni stup podigne cijelu letjelicu odjednom, s tim što nije lako uočiti malu visinsku razliku - a upravo ova razlika u nagibu letjelice je najuočljiviji signal.
- ako skuzis da si u "nuli", tj. letjelica ne pada a ti si napravio već krug-dva, pričekaj. taman se nakuplja topli zrak i ako ostaneš na pravom mjestu (ili pratiš zrak) vrlo vjerojatno uskoro ideš prema gore
Ovo "krug-dva" će izgleda morati još pričekati. Ovih dana, ja sam bio sretan da napravim puni krug i da mi se letjelica vrati. Oko više krugova, mislim da neće ići na termal (bar ovo moje čudo od stiropora). A valjda će svanuti dan sa malo više vjetra za slope soaring, pa tek onda možda i koji termal...
- najcesce termiku skuzis tako da se jedno krilo letjelice digne. znaci ako letis ravno i digne se lijevo krilo (avion se nagne udesno), vrlo vjerojatno je lijevo krilo "okrznulo" topli zrak (uvijek treba uzeti u obzir orijentaciju aviona jer vjetar isto ovo zna napravit, recimo ako puhne sa lijeve strane u krilo sa dihedralom isto se ponasa). vecina ljudi na ovakav pomak aviona reagira skretanjem na tu stranu (u ovom slucaju lijevo), kako bi probali "ući" u njega odmah i penjati se. po meni je bolja taktika proći kroz njega (sad imaš otprilike dojam koliki mu je opseg) - zatim skrenem za 180 stupnjeva, pa pod 90 unutra natrag. dakle "izmjerim" ga odmah kako bi znao koliki je tako da sto manje skrecem a opet budem u njemu (maksimalna efikasnost). naravno, kao sto sam prije spomenuo, kako ides vislje tako se i krugovi povecavaju, raste sama efikasnost i ponekad ides gore stvarno brzo. znao sam se zabrinut za Elfa kako ga je znalo čupat gore, ali opet, to je jedrilica od metar a ima manje od 100grama (uzasno niski wing loading)
Upravo to sam danas promatrao: dali će se dogoditi ikakvo iznenadno propinjanje/propadanje/naginjanje. Uglavnom, sve što sam vido je lagani udar vjetra. Večina letova je trajala 10 sekundi ili manje. U rijetkim trenucima sam uspio polako i lagano voditi avion u širokom luku (expo pomaže). U tih 10 sekundi i na tako maloj visini, nema se tu pono što vidjeti, niti se može puno očekivati.
Btw, već mjesecima pokušavam skontati što je to "Elf". Netko je spomenuo to ovdje, a na moje pitanje o kojoj se letjelici radi, mislim da nisam dobio odgovor. (Extra Light Flyier?)
Sve ovo dosta jednostavno zvuci u teoriji, ali u praksi u sve to treba ubaciti vjetar i to da se jedrilica nikako ne ponasa isto ako ide uz, niz ili bocno uz vjetar. Kada ides u vjetar predlazem "cik-cak" penjanje kako bi mogao pokriti sto veci teritorij dok trazis termiku a da ne izgubis puno na visini jer ides direktno u njega. Zajebana igra
Da je zeznuto, jeste. No mene pati više trčanje po poljani za odbjeglim avionom, nego ostalo... eh, jednom kad se vinem u te visine da imam vremena kružiti okolo, ja sretan...
Sto se tice slopea, ne treba ti nista visoko. Treba ti vjetar koji puse direktno na nasip, drvored, krov od kuce, bilo sto sto ce ga usmjeriti prema gore. Mogu ti staviti par svojih filmica iz samih pocetaka cisto da vidis o cem pricam. Znaci pravila slopea su jednostavna: uvijek budi ispred njega posto iza "usisava" jer zrak pada odmah dolje, pogotovo kod nasipa i slicnih manjih slopeova. Uvijek skreces u vjetar i trazis gdje te najvise dize. E sad, kad se tu umijesa i termika
Ovo bi mi puno pomoglo da pogledam koji video. Jesam gledao na youtube, ali su to večinom bila visoka brda. Jedna iznimka je bio let iznad/ispod krošnji drveća ("treeline dynamic soaring").
Ako imaš nešto veš upload-ano na YT, stavi link, plese.
Natrkeljao sam svašta čisto da se pokrene diskusija
Nije trkeljanje. Prvo sam ovo pročitao, pa danas iskoristio priliku da odem provjeriti par stvari koje si napisao. Od termike ništa, bar nisam primjetio da sam imao duži let zbog iste. Najduže letove sam imao onda kad nisam divljao po palici elevona.
Ovdje ti moram zahvaliti na podsjetnik da ovo nije motorna zvijer, pa svako naglo skretanje ili promjena visine rezultira gubitkom energije, tj. skraćivanje trajanja leta. Kod motornih stvari, tu izgubljenu energiju nadoknađuje baterija. Kod ovih bezmotornih stvari, tu izgubljenu energiju nadoknađuje jedino ponovno lansiranje (ako sam bio već pre nisko).
Hvala na savjetima.
LP,
milan
---